Podaci Državnog zavoda za statistiku, o prvoj procjeni proizvodnje voća i povrća, ponovo potvrđuju u kolikoj mjeri je proizvodnja voća i povrća u Hrvatskoj ovisna o klimatskim uvjetima te je prisutna izražena godišnja kolebljivost proizvodnje zbog slabog korištenja suvremenih tehnoloških rješenja, zaštite od tuče i mraza, ali i vrlo malih površina pod navodnjavanjem.

razloga je mnogo

Poskupljenjima se ne nazire kraj: Evo koje ćemo važne namirnice uskoro plaćati više

U prošloj godini je u proizvodnji kod većine vrsta voća i povrća zabilježen pada proizvodnje u odnosu na 2020 godinu. Kada je riječ o povrću rast proizvodnje zabilježen je kod lubenica kojih je proizvedeno 36,5 posto više odnosno proizveli smo 21.687 tona, što je veća proizvodnju za 5.803 tone ( što je zapravo prosječna proizvodnja jer se kretala zadnjih godina od 15.000 tona do 27.000 tona). Povećana je proizvodnja krastavaca i kornišona na 10.487 tona što je povećanje za 1.506 tona, ( također prosječna zabilježena količina). Paprike je proizvedeno 17.084 tona što je rast za 669 tona, cvjetače i brokule za 296 tona, luka i češnjaka je proizvedeno 23.348 tona što je malo povećanje od 92 tone.

Proizvodnja rajčice je znatno podbacila, proizvedeno je 26.602 tona rajčica u 2021., u usporedbi s 2020 smanjena je proizvodnje i to za 13.461 tonu. Prošla je godina bila najlošija godina za proizvodnju rajčice u zadnjih 10 godina. Smanjena je i proizvodnja ostalog povrća: kupusa bijeloga i crvenoga je proizvedeno 32.174 tona za 4.975 tona manje. Smanjena je i proizvodnja mrkve, salate, graha, poriluka. Za proizvodnju povrća je 2021 godina bila prosječna godina osim kod rajčice kod koje bilježimo značajan pad proizvodnje.

Rast kod mandarina

U kategoriji voća jedini rast bio je kod mandarina kojih je proizvedeno 40.580 tona što je više za 954 tone u odnosu na 2020. U zadnjih 10 godina proizvodnja se kretala od 19.000 tona do 64.000 tona s velikim oscilacijama u proizvodnji po godinama. Pad proizvodnje od 7.541 tona bio je značajan kod šljiva kojih je proizvedeno samo 5.835tona što je jedna od najlošijih godina. Jabuka je proizvedeno 60.788 tona za 6.335 tona manje. Tako je prošla godina bila jedna od lošijih godine za proizvodnju jabuka koje proizvodimo od 37. 000 tona do čak 120.000 tona. Ipak se proizvodnja zadnjih godina kreće između 50.000 do 90. 000 tona jabuka. Pala je i proizvodnja višanja na 5.620 tona, što je prosječna proizvodnja. Pad je zabilježen i kod proizvodnje breskve i nektarine, krušaka , lješnjaka, trešnje, jagode, smokve pa i proizvodnje maslina i grožđa.

Foto: Pixsell

“U godini kada smo suočeni s ozbiljnim poremećajima na tržištu hrane uslijed rata u Ukrajini te ranijeg rasta cijena hrane na globalnom tržištu, ali i dramatičnog povećanja svih ulaznih troškova u proizvodnji rezultati u ovoj proizvodnji nas zabrinjavaju jer je pitanja kakvu ćemo imati proizvodnju ove godine. Naime, rast troškova proizvodnje mogao bi dovesti do smanjivanja upotrebe zaštitnih sredstava, korištenje lošijeg sjemenskog materijala, a pod utjecajem velikih troškova moguće je i odustajanje dijela proizvođača od proizvodnje. Ipak, vjerujemo da će promjene na tržištu i rast cijena za proizvođače ipak biti dovoljno poticajni da se proizvođači okrenu većoj proizvodnji i zadovoljenju domaćih potreba. Posebno se moramo nadati da će nam na ruku ići i vremenske prilike odnosno da neće biti velikih mrazeva i drugih elementarnih nepogoda koje bi mogle utjecati na smanjenju proizvodnju. Zbog usitnjenosti posjeda i nedovoljnog investiranja, ova proizvodnja znatno ovisi o klimatskim promjenama. Proizvodnja i voća povrća oscilira iz godine u godinu, ovisno o vremenskim prilikama, ali i interesu proizvođača za proizvodnju pojedinih kultura što je najčešće vezano uz tržišne uvjete. Fragmentirana proizvodnja smanjuje dostupnost tržištu, zbog čega kontinuirano ističemo potrebu bolje horizontalne povezanosti kroz udruživanje proizvođača ali i vertikalnu povezanosti s otkupljivačima i distributerima te trgovačkim lancima. U proizvodnji su prinosi niski, dok smo tehnološki na niskim granama i nema dovoljno suvremenih praktičnih znanja”, ističu stručnjaci Smartera u analizi proizvodnje voća i povrća za 2021. godinu.

Niska razina samodostatnosti

Smarter je u svojim dosadašnjim analizama isticao da Hrvatska u proizvodnji voća i povrća ima ogromne potencijale obzirom na nisku razinu samodostatnosti proizvodnje te očekivani rast potrošnje u idućim godinama, kako kroz povećanje turističke potrošnje tako i kroz rast potrošnje po glavi stanovnika. Ogromni su potencijali i za izvoz. Ono što je važno je prepoznati uska grla u funkcioniranju tržišta odnosno cijelog opskrbnog lanca od proizvodnje, preko otkupa, do prodaje i izvoza.

Promjena navika kupaca

Način na koji proizvodimo hranu u idućih 10 godina drastično će se promijeniti, a ovo je velika prilika za Hrvatsku

Samodostatnost proizvodnje povrća u Hrvatskoj je na razini 65 posto, a posljednjih godina proizvodnja svih kultura povrća održava se na tom postotku, što uključuje i razinu proizvodnje rajčice i krastavaca, dok smo blizu samodostatnosti samo u proizvodnji kupusa. Udio povrtlarstva raste u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje na 8,5% , što nije dovoljno obzirom na potrebe i potencijale koje imamo u svim hrvatskim regijama za proizvodnju najrazličitijih vrsta povrća i različite sezone. Prema procjenama, proizvodnjom povrća bavi se oko 39.000 poljoprivrednih gospodarstava, a prosječna veličina iznosi 0,32 ha, što rezultira niskim prirodom po hektaru i niskom konkurentnošću.

Kontinuirani pad

Iako Hrvatska ima prirodne preduvjete za kvalitetnu proizvodnju raznolikih voćnih kultura, proizvodnja kontinuirano pada količinski i vrijednosno. I zadnji podaci koje donosimo pokazuju kako se ovaj trend nastavio i u 2021. godini. Ukupna površina pod voćnim kulturama u 2016. godini bila je 35.458 ha, a najvažnije voćarske kulture su mandarina (40% udjela u proizvodnji), jabuka (34%), šljiva (7%), višnja (6%), itd. Od ukupno korištene poljoprivredne površine (1,25 milijuna ha) pod voćnjacima je 2,84%.Voćarstvom se bavi preko 100.000 gospodarskih subjekata, manje od 0,3 hektara po gospodarstvu. I ovu proizvodnju odlikuju vrlo niski prinosi po hektaru i to gotovo kod svih voćarskih kultura u usporedbi s referentnim zemljama. Vrlo mala površina voćnjaka je pod navodnjavanjem, zaštitom protiv tuče i mraza, a Hrvatska je po potrošnji voća po stanovniku ispod europskog prosjeka. Zbog sveg navedenog, proizvodnja voća zadovoljava samo 50% domaćih potreba.

Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Pred voćarima i proizvođačima povrća ovih dana su novi izazovi. Izuzetno sušna i topla zima uvjetovala je rano cvjetanje voća, a strah od naleta zimskih uvjeta i mraza i dalje postoji jer bi niske temperature ponovo mogle utjecati na uništavanje voćki u cvjetanju i posljedično nisku proizvodnju tijekom sezone.

“Sadašnja globalna situacija na tržištu hrane zbog rata u Ukrajini o čijim utjecajima danima pišemo, vjerojatno će pridonijeti tome da će domaći proizvođači imati priliku svoje voće i povrće lakše plasirati na domaće tržište (zbog poteškoća koje i dalje postoje u lancima opskrbe diljem svijeta). No, postoji i opasnost da se sa područja zemalja koje su imale značajniji izvoz svojih proizvoda na tržište Rusije, naročito s područja Poljske, koja je veliki proizvođač primjerice jabuka tržišni viškovi preliju i na naše tržište te ugroze plasman domaćih proizvođača. Smatramo kako je sada važno da se poboljša organizacija i opskrba tržišta te da se proizvođači bave proizvodnjom, a kroz bolju organizaciju otkupa, domaće voće i povrće koje dolazi pokušamo što bolje pozicionirati na policama trgovina. U tijeku je početak ulaganja u gradnju logističko distributivnih centara za voće i povrća u koje se usmjerava najveći dio sredstava iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti namijenjenih poljoprivredi. Uvjereni smo da je ovo prilika koju je potrebno iskoristiti da se mnogobrojne manjkavosti, o kojima ovise rezultati u proizvodnji voća i povrća, jakim zaokretom i promjenom poslovnog modela promijene i iskoristimo ovu krizu za ozbiljnu revitalizaciju naših proizvodnji”, zaključak je stručnjaka Smartera.