Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske u ovoj je godini u znaku pada vrijednosti i izvoza i uvoza, a potvrđuju to i najnoviji podaci. U prvih devet mjeseci izvoz robe u novčanom je iskazu pao četiri posto, a uvoz za nešto većih 4,1 posto.

Uz detaljnu sliku za prva tri tromjesečja državni statističari objavili su i preliminarne podatke zaključno s krajem listopada, a oni upućuju na dodatno ubrzanje pada. Na strani izvoza u 10 mjeseci ostvarenih 19 milijardi eura znači neznatno produbljavanje pada, s 4 na 4,1 posto, dok vrijednost uvoza od 33,2 milijarde eura znači ubrzanje međugodišnjeg pada na 4,8 posto.

Dok je izvoz prerađivačke industrije još uvijek u plusu, mada sve manjem, za ukupan pad zaslužne su kategorije povezane s energentima (rudarstvo i vađenje te opskrba električnom energijom i plinom) kod kojih su bitan čimbenik i cijene.

Osim visoke lanjske baze (posebice vezano upravo uz energiju), ovogodišnja kretanja su pod utjecajem nepovoljnijeg ekonomskog okruženja i slabljenja gospodarske aktivnosti, naročito kod glavnih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske.

To se ponajprije odnosi na Njemačku, čija industrija odražava slabljenje inozemne potražnje, i dalje visoke cijena energenata i pogoršanje uvjeta financiranja. I prošli tjedan iz Njemačke su stigle vijesti s recesijskim prizvukom.

Kopne njemačke narudžbe
Suprotno očekivanjima i unatoč pozitivnom predznaku automobilske industrije, tamošnja proizvodnja u listopadu je ukupno zabilježila mjesečni pad (0,4%). Usto, analitičari ističu i listopadski pad tvorničkih narudžbi od 3,7 posto, što podupire očekivanja da će i u idućim mjesecima proizvodnja biti u znaku pada. Ni pokazatelji poslovne klime u građevinarstvu ne djeluju ohrabrujuće, a sve to itekako se tiče i hrvatskih izvoznika kojima je njemačko tržište, ukupno gledano, jedno od najvažnijih.

U prvih devet mjeseci u Njemačku je izvezeno robe u vrijednosti 2,1 milijardu eura, čime je bila i najveće izvozno tržište za naše proizvođače. U odnosu na prošlu godinu tolika vrijednost izvoza u Njemačku još uvijek predstavlja povećanje, i to za 2,6 posto. Ipak, o trendu usporavanja jasno govori podatak da je u prvom kvartalu međugodišnji rast iznosio 8,2 posto, da bi do sredine godine usporio na 3,3, a s krajem rujna na spomenutih 2,6 posto.

“Na tragu njemačkih slabosti, u drugoj polovici godine očekujemo daljnji snažan pad robnog izvoza hrvatskih industrijskih tvrtki, oko 12 posto na razini cijele 2023.”, ističe u najnovijem tjednom komentaru glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić. Naročito su, kaže, pogođeni hrvatski izvoz drvne industrije, energenata, poljoprivrednih kultura, metalnih proizvoda te električne opreme.

U vrijednosti izvoza drvne industrije to se očituje u sve izraženijem padu u odnosu na usporedive lanjske brojke. Drvoprerađivački sektor (bez industrije namještaja) još krajem prvog kvartala izvozom je bio na “minus” 7,5 posto, sredinom godine pad se produbio na 13,7, a krajem rujna na 17,4 posto (760 naspram 920 milijuna eura).

Iako je istodobno uvoz u tom sektoru zabilježio znatno manji pad, drvna industrija i dalje je jedna od ne baš brojnih djelatnosti u kojima Hrvatska bilježi suficit (uvoz je s krajem rujna bio na nepunih 400 milijuna eura).

Utjecaj energenata
Na razini cijele prerađivačke industrije, koja nosi 85 posto ukupnog izvoza, vanjskotrgovinski deficit u prvih devet mjeseci iznosi 11 milijardi eura (14,5 mlrd. izvoza prema 25,5 na strani uvoza). Prerađivačka industrija u cjelini, doduše, u usporedbama s prošlom godinom još uvijek ima pozitivan predznak robne razmjene – izvoz je veći od lanjskog 3,8 posto, a uvoz 4,9. posto.

Ali i u njoj je više nego očito snažno usporavanje: u prvom tromjesečju njezin izvoz bio je na +16 posto, a sredinom godine na +6,5 posto. Ipak, nekoliko skupina djelatnosti u okviru prerađivačke industrije i s krajem rujna je na prilično visokim dvoznamenkastim stopama rasta. Osim brodogradnje za koju su uobičajene velike oscilacije, a ove godine bilježi rast izvoza veći od 76 posto, to vrijedi i za izvoz pića i duhanskih proizvoda (po 30-ak posto) ili npr. strojeva i uređaja te dijelova za autoindustriju (po 20-ak posto).

Nasuprot tome, u prerađivačkom sektoru padom izvoza prednjače naftni derivati čija vrijednost izvoza je 32 posto niža nego lani, dvoznamenkast pad (uz već spomenute drvoprerađivače) bilježi industrija papira (-12%).

Ipak, najveći međugodišnji padovi bilježe se izvan prerađivačke industrije, a uvelike su povezane s cijenama energije. U rudarstvu i vađenju vrijednost izvoza je prepolovljena, a u kategoriji opskrbe električnom energijom i plinom niža je 31 posto.