Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske u prvom polugodištu ove godine iznosio je 1,66 milijardi eura, što je 319 milijuna eura, ili 16,1 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, preliminirani su podaci Hrvatske narodne banke.

Po podacima HNB-a, u prvom je tromjesečju ove godine deficit tekućeg računa iznosio 1,4 milijarde eura, a u drugom je tromjesečju zabilježen deficit u iznosu od 254,9 milijuna eura. Na godišnjoj razini deficit je u prvom kvartalu smanjen za 16,2 posto, a u drugom za 15,6 posto.

Na kretanja na tekućem računu uobičajeno ponajviše utječu kretanja na računu roba gdje se u prvom tromjesečju bilježio pad, a u drugom rast deficita, kao i kretanja na računu usluga gdje se u oba kvartala bilježi rast suficita, na što najviše utječe turizam.

Deficit na računu roba u prvom polugodištu iznosio je 3,47 milijardi eura, što je za 176,4 milijuna eura, ili 5,3 posto više nego u istom razdoblju lani. Posljedica je to snažnijeg pada robnog izvoza od uvoza – prihodi (izvoz) su u prvih šest mjeseci pali za 4,4 posto, na 4,45 milijardi eura, dok su istodobno rashodi (uvoz) zabilježili blagi pad, za 0,4 posto, na 7,93 milijarde eura.

Na računu usluga suficit je pak porastao za 6,2 posto, na 1,84 milijarde eura, ponajviše pod utjecajem kretanja na podračunu putovanja, odnosno turizma.

Dobri fizički turistički pokazatelji u prvih šest mjeseci tako su se odrazili i na podatke o priljevu deviza od turizma s obzirom da je prihod od putovanja u prvom polugodištu ove godine porastao za 4,9 posto, na 2,08 milijardi eura. Istodobno su rashodi za putovanja smanjeni za 8,4 posto, na 324 milijuna eura.

Rast suficita u prvom je polugodištu zabilježen i na računu tekućih transera i to za 5,8 posto, na 606 milijuna eura.

Značajno je pak smanjen deficit na računu dohodaka, za 35,9 posto. Deficit na računu dohodaka u prvih šest mjeseci iznosi 633,5 milijuna eura, što je za 355,8 milijuna eura manje nego u prvom polugodištu lani.

Podaci HNB-a o kapitalnim i financijskim transakcijama pokazuju da su izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku u prvih šest mjeseci iznosila 426,9 milijuna eura, što je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje porast za 7,4 posto.

Po tim podacima, nakon snažnog rasta u prvom tromjesečju u drugom je tromjesečju došlo do odljeva – u prvom su kvartalu inozemna izravna ulaganja iznosila 505,7 milijuna eura, što je bilo čak 524,3 posto više nego u istom razdoblju lani, ali je u drugom zabilježen minus od 78,8 milijuna eura, naspram priljeva od 316,3 milijuna eura u drugom lanjskom tromjesečju.