Studentski centri hrvatskih sveučilišta čije je poslovanje pročešljala Državna revizija, na godišnjoj razini po različitim osnovama ostvaruju oko 470 milijuna kuna prihoda, a iz usporedbe s prethodnim godinama vidljiv je trend smanjenja prihoda.

Što je tomu najviše pridonijelo, revizori se nisu bavili, već su utvrđivali ispravnost poslovanja u 2017. i 2018. A od 12 analiziranih studentskih centara samo su tri od revizora dobili apsolutno bezuvjetno mišljenje – dubrovački, karlovački i varaždinski, a jednako toliko ih je dobilo uvjetno mišljenje i za financijska izvješća i usklađenost poslovanja, a to su SC u Zagrebu, Splitu i Požegi. Ostali su centri – u Osijeku, Puli, Rijeci, Slavonskom Brodu, Šibeniku, te Studentski katolički centar Split dobili i pozitivnu i negativnu ocjenu. Ukupno, revizori su najveći broj nepravilnosti i propusta utvrdili u računovodstvenom poslovanju.

Manjak samo u Požegi
Najveći po svim kriterijima, zagrebački SC, ostvaruje gotovo jednak prihod kao preostalih 11 zajedno. Splitski i Riječki jedini imaju udjele veće od 10 posto u ukupnim prihodima SC-a. Svi centri, izuzev požeškog, ostvaruju višak prihoda, a najvećim dijelom, točnije polovica prihoda dolazi od pružanja usluga smještaja i prehrane studentima.

Od studenata se tako naplati 222 milijuna kuna, dok istodobno od države centri dobiju subvencije za smještaj i prehranu redovnih studenata u visini od 154 milijuna kuna. Prema odluci Ministarstva znanosti, za akademske godine, 2017./2018., te 2018./2019., subvencija za stanovanje u studentskom domu iznosila je 200 kuna, dok je ukupna cijena meni obroka 22,60 kuna, s tim da je 16,10 kuna od toga plaćala država, a 6,50 kuna student.Od donacija, pak, centrima dolazi ukupno 10-ak milijuna kuna, s time da nekoliko SC-a u podacima o poslovanju u promatranom razdoblju nije dobilo donacije, a riječ je o dubrovačkom, pulskom i slavonskobrodskom SC-u.

Zagrebački je jedini koji ima ozbiljnije prihode od članarina i članskih doprinosa, čak 66 milijuna kuna i oni bilježe rast zbog ostvarenja većeg broja posredovanja studentskog servis. Krajem 2018. ukupna imovina analiziranih centara prelazi milijardu kuna, a obveze 604 milijuna. Inače, revizori su utvrdili da kod pojedinih centara obavljeni popis imovine nije cjelovit, pa ne obuhvaća građevinske i stambene objekte u vlasništvu centra, kao ni ulaganja u tuđu imovinu, te nefinancijsku imovinu u pripremi.

Neusklađenost knjigovodstvenog i stvarnog stanja revizori pronalaze u požeškom centru, među ostalim i na evidenciji potraživanja od poslodavaca za rad studenata preko studentskog servisa, a nisu popisani ni izvanbilančni zapisi koji obuhvaćaju tuđu dugotrajni imovinu danu na korištenje, kao ni zadužnice dane kao instrument osiguranja prilikom zaključivanja ugovora o nabavi. Pogrešno je, utvrdili su revizori, evidentirana tuđa imovina – poslovni objekt, odnosno dvije zgrade objedinjene u jedan objekt u kojemu se nalaze studentski restoran i klub, te uredi SC-a.

Neuredno računovodstvo
"SC nema uredne i vjerodostojne dokumentacije iz koje bi se mogla potvrditi opravdanost evidentiranja drugih rashoda na računu rashoda za neotpisanu vrijednost i druge rashode otuđene i rashodovane imovine u iznosu 303.112 kuna, pa se ne može se potvrditi jesu li dug i rashodi, ukupni rashodi i manjak prihoda u izvještajima realno iskazani", ocijenili su revizori požeški SC. U slučaju ovog centra, ali i zagrebačkog i još nekolicine, manjka u bilješkama uz izvještaj o prihodima i rashodima obrazloženje razloga zbog kojih dolazi do većih odstupanja u ostvarenju, a izostaje i pregled sudskih sporova u tijeku. U slučaju požeškog SC-a navodi se kao primjer spor s bivšom ravnateljicom.

Zagrebački SC, pak, još od 2005. kada je Državna revizija posljednji put provodila analizu, nije obuhvatio popisom cjelokupnu imovinu i obveze, a nije proveo ni naloženo stupanje u posjed stanova evidentiranih u imovini SC-a. U najnovijem izvješću nema detaljnijih podataka o broju i vrijednosti stanova, tek se navodi da je SC dokumentaciju predao odvjetničkom uredu i da se vode pravni postupci za povrat imovine.

Postupci javne nabave standardno su na meti revizora, pa tako i u ovom slučaju, u kojemu je visok iznos ukupne godišnje javne nabave, veći od 111 milijuna kuna bez PDV-a. No, u slučaju SC-a Split sporan je i izostanak utvrđenih pravila korištenja sedam automobila, od čega ih pet daje na 24-satno korištenje, dok je 48 zaposlenika koristilo službene mobitele bez utvrđenog iznosa troška koji im pokriva SC.

Nepostojanje utvrđenih pravila postoji i kod utroška namirnica, kada se utvrdi manjak ili višak, a u slučaju zagrebačkog SC-a dodatan je problem što ne postoji, odnosno ne funkcionira sustav unutarnje kontrole. Osnivanje ureda za internu kontrolu bio je jedan od naloga iz 2005., a prije nekoliko godina formalno je ustrojen, te je početkom 2018. zaposlen jedan kontrolor, ali je nakon pola godine premješten u drugi sektor i kontrolu sada nitko ne obavlja. Zagrebački SC nema ni utvrđen cjenik davanja u zakup Francuskog paviljona i drugih nekretnina iz svog portfelja.