Projektom Karakterizacije autohtonih vinskih sorti Kvarner Sveučilište u Rijeci i Primorsko-goranska županija (PGŽ) planiraju revitalizirati i popularizirati autohtone sorte vinove loze s kojima se ponosi ova županija. 

Projekt će trajati tri godine, a vrijedan je 600 tisuća kuna i u ravnopravnom će ga iznosu pokriti Sveučilište u Rijeci i PGŽ. Kako objašnjavaju iz županije, nakon što je projekt zaštite autohtonog sortimenta PGŽ-a rezultirao podizanjem nasada autohtonih sorti, potreban je daljnji razvoj proizvoda, kvalitete i brenda koji će imati znanstvene temelje što će ostvariti upravo ovim projektom. Osim žlahtine koja već uživa svoj status na tržištu, potrebno je komercijalizirati ostale lokalne autohtone sorte i povećati njihovu proizvodnju te osnažiti promociju i plasman tih vina kroz turizam i ugostiteljstvo. 

Brzo se dogovorili
"Priča je počela projektom revitalizacije kastavske belice koja je kupaža 4-6 sorti, kroz dvije godine smo postigli da je sorta došla do oznake vrhunskog vina u znali smo da moramo nastaviti u tom smjeru. Svaki vinograd je priča za sebe, ali analizama bioaktivnih komponenta smo zaključili da se dobrom tehnologijom može podići količina polifenola u bijelim sortama. Sada nam je cilj tu našu ekspertizu preslikati na ovaj projekt", objašnjava Tomislav Pavlešić, voditelj projekta.

On je po struci enolog te na Odjelu za biotehnologiju vodi laboratorij opremljen upravo za karakterizaciju i razvoj vinskih sorti. Budući da je godinama i sam plovio vinskim biznisom kao zaposlenik Istravina i vinarije Pavlomir, bez problema je dogovorio suradnju s desetak vinara koji u vinogradima imaju zasađene sorte – žlahtina, jarbola, kastavska belica, trojišćina i sansigot.  U projekt će tako biti uključeni OPG-i Ružić, Dejan Rubeša, Ivica Rubeša, Arsen Jardas i Šipun, Vinarija Pavlomir, Kuća vina Ivan Katunar, PZ-i Gospoja, Vrbnik i Dolčina, Estate Winery Anton Katunar te lošinjski i creski vinari.   

Žele ono tipično
"Bitna je ta sinergija i kombinacija njihovih iskustava iz vinograda i naših znanja. Županija smo koja ima velik broj autohtonih sorti, primjerice jarbola danas daje vrhunske pjenušce, a upravo su te stare sorte odlične i uz dobre prakse može se puno napraviti. Turisti žele ono što je tipično za naš kraj, a vinari su toga itekako svjesni i znaju da za uspjeh proizvod mora biti kvalitetan. Nakon predanaliza, polovicom rujna krećemo u pravu provedbu projeka i pokušat ćemo izvući maksimum iz tih sorti", poručuje Pavlešić.