Bez rješavanja problema turističkog zemljišta, od okrupnjavanja do navodnjavanja i gruntovnice, bez digitalizacije, edukacije, udruživanja pooljoprivrednih subjekata i primjerenih kredita, Hrvatska neće biti u stanju iskoristiti potencijale za izvozni razvoj svog poljoprivrednog sektora, kao ni sredstva u narednom 7-godišnjem financijskom okviru. Upozorili su na to sudionici današnjeg drugog panela održanog u okviru konferencije “Zeleni plan u hrvatskoj poljoprivredi” u organizaciji Poslovnog dnevnika, s temom izvoznog potencijala i podizanja konkurentnosti hrvatske poljoprivrede.

Potrebne hitne promjene

Kroz razne poticaje upumpali smo oko 30 milijardi kuna, a proizvodnja je manja nego prije 20 godina

“Zeleni plan u hrvatskoj poljoprivredi”

Ministrica Vučković najavila je velike promjene u sustavu poticaja

Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore ustvrdio je da Hrvatska ima 165 tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG), od čega ih je oko 105 tisuća u sustavu potpora, no na žalost svega 20-tak tisuća OPG-ova je zdravo, s bar jednim zaposlenim na koji plaća doprinose, i oni su temelj poljoprivredne proizvodnje, te su u proteklom financijskom sedmogodišnjem razdoblju privukli bar jednu mjeru.

“Hrvatska ima mnogo malih poljoprivrednika i nekolicinu velikih “motora” koji vuku, fali nam srednjih poduzetnika, što je prepoznala i Svjetska banka u svom izvješću. Za to trebamo tržišno usmjerene mjere, kako bi se spriječilo da sredstva za ruralni razvoj odlaze na financiranje biciklističkih staza”, smatra Jakopović, koji ističe da Hrvatska ima jako dobar izvozni potencijal u poljoprivredi, pogotovo u ekološkoj proizvodnji.

Konzultantica Zvjezdana Blažić ustvrdila je kako je ova pandemija utjecala na to da se stvori svijest o važnosti održivosti i dostatnosti u opskrbi hrane.

“Mi nikad nećemo biti dostatni za sve vrste proizvoda, no nema razloga da imamo izvozni deficit u svim vrstama hrane. Dobro je stoga da se o ovome počelo pričati na svim razinama”, istaknula je Blažić, dodajući da je važan preduvjet udruživanje.

Osim što poduzetnici zaziru od udruživanja jer se boje da će ih partneri prevariti, Blažić napominje da je za njih najveća barijera porezni sustav.

“Udruživanjem mali proizvođači, koji su do tada prodavali na malo i najčešće bez računa, moraju prikazivati sav promet i samim tim često ulaze u porezne škare, što im se naprosto ne isplati”, kaže Blažić.

Primjer nezrelosti sustava za inovacije naveo je inovator Gordan Palić, čiji inovativni sustav obrade zemlje uz pomoć mehanizacije i robotizacije još nije prepoznat na natječajima za bespovratna sredstva. Ovaj IT stručnjak patentirao je sustav obrade zemlje koji ne koristi traktore već funkconiraju kao printeri, njima se upravlja putem aplikacije. Izvedivost inovacije potvrdio je Fakultet agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka koji mu je partner na izradi prototipa, no od 2018. godine za to nisu uspjeli dobiti novac iz natječaja.

“Tehnologija je ključna u povratku mladih u poljoprivredu, a znamo da mladi bježe sa sela jer im je rad na zemlji težak. Naša inovacija zato je revolucionarna, i ključna za ostajanje madih u ovom sektoru”, kaže Palić.

Nema razloga da se ovakve inovacije ne prijave ,za povoljne kredite Hrvatske banke za obnovu i razvoj, potvrdila je Marina Jurašin, voditeljica Odjela za srednja poduzeća u HBOR-u.

“HBOR pratimo i inovatore u svim sektorima pa tako i poljoprivredi, za koju smo u ti godine odobrili 800 kredita ukupne vrijednosti od 2,6 milijarde kuna, što je ukupno 15 posto ukupne kreditne aktivnosti Banke”, pojasnila je Jurašin.