Sve ovrhe pred sudovima na tri mjeseca zaustavit će novi Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti.

Za ovaj Vladin zakonski prijedlog saborska rasprava je planirana za danas, no unatoč njegovu donošenju u hitnoj proceduri (na snazi dan nakon službene objave) vjerovnici koji već raspolažu s ovršnim ispravama – kao što su npr. zadužnice i pravomoćna javnobilježnička rješenja protiv dužnika iz redova pravnih osoba, i dalje će ih na uobičajeni način moći dostaviti Financijskoj agenciji radi provedbe ovrhe na računima.

Rizik od financijske nediscipline

Zadužnice uglavnom imaju banke, što znači da mogu neometano provoditi ovrhu protiv pravnih osoba koje ne plate dospjelo dugovanje. Tad jedino Fina neće obračunavati zakonsku zateznu kamatu od 18. travnja po članku 25b Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima: sve do 17. srpnja po njemu je ‘na snazi’ zatezna kamata od 0 kn, a nastavlja se i dalje po interventnom zakonu.

Iako ograničenoga trajanja, zakon konvenira dužnicima kojima je isplativije ne platiti dospjeli dug iduća tri mjeseca zato što kamata ne teče, a ovrha je pod moratorijem. Izvjesno je da će novi režim tako nanijeti štetu gospodarstvu, a najveći teret zastoja u plaćanjima se očekuje kod komunalnih poduzeća te malih i srednjih poduzetnika koji nemaju zadužnice za naplatu svojih tražbina. Njihovi dužnici moći će neometeno raspolagati svojom imovinom, jer ne samo da nema ovrhe nego privremeno uz iznimke (npr. kad to predlaže dužnik) nema ni stečajeva.

Po Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima 18. travnja prestao je teći rok od 120 dana kao uvjet za Finino pokretanje stečajeva. Kako redovnim tempom u prosjeku mjesečno podnose stečajnim sudovima oko 600 stečajnih prijedloga, u slučaju kratkog moratorija procjenjuje se da će sve što slijedi gospodarstvo vjerojatno moći podnijeti. No, u slučaju dužeg trajanja, prijeti velika opasnost od povratka ‘kulture’ neplaćanja i ponovnog bujanja financijske nediscipline u rokovima plaćanja.

Ipak, glede eventualnih interventnih pravila koja bi se ticala novog, privremenog režima i za parnične ili upravne postupke, potvrđeno je odustajanje od novih regula, jer kako se doznaje u resoru pravosuđa, potreba za time više ne postoji. Pravosudna tijela u okolnostima prouzročenim epidemijom koronavirusa Covid-19 nastavila su s radom, provode se hitni postupci i radnje te se zakazuju rasprave u hitnim predmetima koji su vezani rokovima, navode u Ministarstvu pravosuđa.

S obzirom na to da ove okolnosti ne traju toliko dugo da bi zastarni rokovi mogli doći u pitanje, te s obzirom na stanje predmeta pred sudovima, u ovom trenutku nema potrebe za donošenjem posebnog zakona kojim će se regulirati zastarni rokovi, također poručuju. To znači da bi u slučaju eventualno vrlo malog broja predmeta, kad bi oni eventualno došli u zastaru, navodno se naknadno korigiralo kroz institut povrata u prijašnje stanje.

‘Oduzeli pravnu zaštitu’

I dok su Slovenci donijeli svoja slična pravila za sve sudske postupke još u ožujku, mi smo travanj proveli u tzv. karanteni pa danas u uvjetima kad se gospodarstvo sve više aktivira intervencija više nije nužna, a bila bi i kontraproduktivno za gospodarstvo.

Ako je Ministarstvo pravosuđa odustalo zato što se shvatilo da je sada prekasno da se prekine rad suda, to je dobro, pohvalno se izrazio odvjetnik Mićo Ljubenko. No, to što će ovrhe po ovom prvom zakonu zaustaviti, po njemu nije trebalo isto raditi u odnosu na pravne osobe, “osim deložacija zbog kontakta”.

“Time nismo dali pomoć, nego oduzeli pravnu zaštitu gospodarstvu. Sada će kompletni ovršni odjeli – desetine ovršnih sudaca, morati beskorisno stajati tri mjeseca.

U ovrsi načelno nema kontakata, dakle ovime nije postignut cilj sprječavanja epidemije, nego je cilj financijsko olakšanje dužnicima, ali ni on nije postignut jer nema otpisa, niti ga može biti zakonom između poduzetnika. Samo se radi zastoj pravne zaštite, što je suprotno cilju da se nastavi poslovati i uzrokovat će dodatno usporavanje pravosuđa”, upozorava Mićo Ljubenko.