Reforma zemljišnih knjiga i katastra, koju je započela još koalicijska Vlada Ivice Račana, kontinuirano se provodi uz potporu i pozajmice od strane Svjetske banke, no pokazuje se da je moderan, efikasan i transparentan sustav vođenja zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka u elektroničkom obliku što je cilj – težak zadatak. Ipak, pod zadnje Hrvatska i na tom planu bilježi vidljivije rezultate: prema podacima koje smo na naš upit dobili od Ministarstva pravosuđa RH, javni bilježnici i odvjetnici, tijekom ljeta sastavili su za kupce nekretnina čak 2.919 prijedloga za e-upis, što je za oko 17% više u odnosu na cijelu prethodnu godinu.
Usto, kako potražnja za ovom uslugom raste u skladu s tempom oporavka tržišta nekretnina te konzumacije ove e-usluge od strane kupaca nekretnina, udio elektronički podnesenih prijedloga za upis u zemljišnu knjigu u odnosu na ukupno zaprimljene prijedloge u 2019. neposrednim putem – porastao je na 1,38%. A u 2018. iznosio je svega 0,5%. Generalno, pak, od 2017., odnosno od uvođenja mogućnosti podnošenja elektroničkog prijedloga za upis u zemljišnu knjigu bilježi se trend porasta takvog načina postupanja, a to je ‘hit’ od srpnja. Navedeno je vidljivo iz statističkih podataka: 2017. bilo je 1620 prijedloga, 2018. njih 2476, dok ih je do sredine rujna zaprimljeno ukupno 5401, ili u manje od devet mjeseci za 35% više nego u protekle dvije godine.
Ovaj ne mali skok pripisuje se donošenju i izmjenama zakonskih akata kojima je regulirano predmetno poslovanje. U resoru ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića težište stavljaju na novi Zakon o sudskim pristojbama (NN 118/18) kojim je propisano kako se za elektronički podnesen prijedlog za upis, sudska pristojba plaća u visini polovice iznosa propisane pristojbe, te na donošenje novog Zakona o zemljišnim knjigama. Stupio je na snagu u srpnju 2019.
Međutim, u paketu s predstojećim donošenjem novog Pravilnika o elektroničkom poslovanju korisnika i ovlaštenih korisnika sustava zemljišnih knjiga, očekuje se da će ubrzo dovesti do značajno većeg broja elektronički podnesenih prijedloga. Koliko, trenutno je teško reći, ali porast se očekuje zbog pojednostavljenog postupka zaprimanja prijedloga od strane ovlaštenih korisnika. Tome pridonosi i izmijenjeni Pravilnik o privremenoj javnobilježničkoj tarifi, u kojem su utvrđeni iznosi za podnošenje e-prijedloga za upis u zk-a knjigu, jer su smanjeni u odnosu na dosadašnju praksu.
“Neposrednim dolaskom na sud te podnošenjem prijedloga za uknjižbu stranka je dužna podmiriti sudsku pristojbu u iznosu od 250 kuna.
Odlaskom kod javnog bilježnika stranka je dužna za elektronički podnesen prijedlog podmiriti sudsku pristojbu u iznosu od 125 kn, naknadu i nagradu javnog bilježnika u iznosu od 80 kn (plus PDV) čime trošak elektronički podnesenog prijedloga iznosi 225 kuna”, pojašnjavaju u pravosudnoj administraciji.Zaključno, još je jedna prednost podnošenja prijedloga putem ovlaštenih korisnika sustava, pa kako navode u ovom resoru sastoji se u tome što ga je moguće podnijeti neovisno o tome na kojem zemljišnoknjižnom sudu se upis provodi. To konkretno znači da stranke mogu kupiti nekretnine koje su upisane u zemljišne knjige na području nadležnosti zemljišnoknjižnog suda u Osijeku, u trenutku dok se nalaze u Dubrovniku i sklapaju ugovor u Dubrovniku, pa će primjerice javni bilježnik sa službenim sjedištem u Dubrovniku dematerijalizirati svu dokumentaciju i isprave e-putem poslati zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Osijeku.
25 kuna
ukupno je manji trošak e-upisa preko ovlaštenog korisnika od klasičnog
Prema riječima Mire Grbac, javne bilježnice iz Vodica, e-poslovanje u zemljišnim knjigama osmišljeno od strane Ministarstva pravosuđa predstavlja temelj tehnološke modernizacije zk-a upisa. Osim više razine sigurnosti koju uživaju podnositelji knjižnih upisa, time se omogućuje i njihova efikasnija provedba. „Javni bilježnici jamče vjerodostojnost i fleksibilnost cijelog procesa, a u slučaju postojanja određenih nedostataka, stranke imaju mogućnost da takvu okolnost isprave prije podnošenja elektroničkog prijedloga. Tako javni bilježnici mogu ponuditi davanje pravnih savjeta, provjeru nacrta isprava, pisanje isprava u formi javnobilježničkih akata koji kao javne isprava posjeduju veću dokaznu snagu i sadržaj im se smatra istinitim, a sve to ima za cilj jačanje pravne sigurnosti prometa nekretnina. A stranke uz blagodat ekonomičnosti tog procesa, istovremeno ne moraju gubiti vrijeme, čekati u dugim redovima na sudovima i razmišljati o tome hoće li prijedlog za upis biti sastavljen u obliku pogodnom da utječe na promjenu zk-a stanja”, zaključuje Grbac. Gledano s aspekta zk-a suda, dodaje i da se ovakvom vrstom upisa olakšava posao sudskim referentima koji provode uknjižbu, jer od javnih bilježnika zaprimaju provjerene isprave i potpune prijedloge za upis.
U Hrvatskoj javnobilježničkoj komori navode da javnobilježnički uredi postaju svojevrsni “one stop shop” – mjesto gdje građani mogu realizirati sve radnje vezane uz kupoprodaju ili drugo raspolaganje nekretninom. Odgovornost notara da ih pravilno provedu, građane oslobađa bojazni, za koju kažu da je sada često prisutna kada se krene u pothvat kupnje i prodaje nekretnine.
Javni interes u ovom modelu država ostvaruje na više na??ina, pa i kroz kreiranje baze podataka najviše kategorije kvalitete i razine sigurnosti. Pritom je ključno što jamči visoku razinu pravne sigurnosti u prometu nekretnina koja eliminira mogućnost zlouporabe prilikom prodaje nekretnina, dok je na drugoj strani paralelno egzistirajući i zastarjeli fizički sistem podnošenja prijedloga za upis u zemljišne knjige na kojeg se ne odnose karakteristike novog sustava. Broj neriješenih zk-a predmeta, u proteklih 15-ak godina smanjen je s oko 360.000 na nešto više od 50-ak tisuća, dok je broj dana za prosječno rješavanje smanjen s 800 na 26 dana. v
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu