Hrvatska pošta ako želi opstati na tržištu mora izaći iz okvira svog primarnog biznisa i pronaći nove tržišne usluge koje će joj nadoknaditi prihod od već trajno izgubljenih usluga te predstojećeg još jačeg djelovanja alternativnih davatelja poštanskih, paketnih, kurirskih i sličnih usluga, te već iduće godine smanjiti broj zaposlenih za tisuću do 1.300. Predviđa se to u danas predstavljenim smjernicama razvoja Hrvatske pošte od 2013. do 2018. usklađenih s direktivama EU-a, novim Zakonom o pošti te liberalizacijom tržišta poštanskih usluga koja nastupa s 1. siječnjem iduće godine.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić na predstavljanju je naglasio da je trenutna vrijednost poštanskog tržišta u Hrvatskoj oko 1,6 milijardi kuna, od čega Hrvatska pošta drži oko 66 posto, što je uoči liberalizacije stavlja u pomalo nepovoljan položaj u odnosu na druge europske zemlje čije su nacionalne pošte u taj proces ušle s tržišnim udjelom od 100 posto.

To znači i da alternativni davatelji usluga imaju oko 34 posto tržišnog udjela, a za razliku od nacionalnog operatora mogu birati kome će i po kojoj cijeni davati usluge, a samim tim i lakše kontrolirati prihode te biti konkurentniji.

Hrvatska pošta to ne može jer kao nacionalni operator ima obvezu biti prisutna u cijeloj zemlji i nuditi univerzalne usluge po jednakim cijenama svim korisnicima, ali i svoju infrastrukturu drugim davateljima na područjima gdje oni nemaju svoje ogranke uz naknadu.

S obzirom na obim posla te sigurne gubitke koje iz takvog poslovanja neminovno proizlaze imat će pravo i na sredstva iz tzv. kompenzacijskog fonda kojeg će osnovati regulator HAKOM, najvjerojatnije za godinu-dvije. U taj će fond svi davatelji usluga uplaćivati postotak od svog prihoda iz 2013., tu će se naći po procjenama oko 15-ak milijuna kuna, što, kako je kazao predsjednik Uprave Hrvatske pošte Alen Premužak, neće biti dovoljno za gubitke pa će Pošta morati tražiti i pomoć iz državnog proračuna.

Napomenuo je kako sve države u EU pomažu svojim nacionalnim poštama, koje zbog obveza pružanja univerzalne usluge pod jednakim uvjetima i cijenama svima ne mogu 'igrati' čistu tržišnu utakmicu.

Po novim smjernicama i zakonu Hrvatska pošta mora broj svojih poštanskih ureda smanjiti sa nešto više od tisuću na 942, a kako bi sredili i optimizirali svoje financije i općenito poslovanje planiraju aktivirati i svoje nekretnine kojih trenutno imaju 824 sa ukupnom površinom od 320 tisuća četvornih metara.

Planiraju i graditi novi jedinstveni sortirni centar u Zagrebu, što je investicija od oko 400 milijuna kuna, te ojačati i svoju uslugu digitalne televizije, otvoriti šaltere građanima za razne usluge, poput primjerice izdavanja osobnih iskaznica, uvesti uslugu printinga, eBoxa i druge.

Unatoč svemu tome ne mogu, kazao je Premužak, predvidjeti kada će i hoće li uspjeti izaći iz gubitka u idućih pet godina, jer su globalni trendovi na poštanskom tržištu sve negativniji zbog novih tehnologija, posebno u pismonosnom dijelu, dok se eventualna povećanja mogu očekivati u paketnim, financijskim i uslugama maloprodaje. Zbog toga i općenito pada tržišta i ove godine predviđaju gubitak od blizu 30 milijuna kuna, što je gotovo duplo više nego lani.