Mala i srednja poduzeća (MPS) i obrtnici dobivaju izravni pristup EU novcu, ali i znatno drugačije postupke prijave, ocjene, odabira i ugovoranja od onih koji se primjenjuju na domaće projekte! Vinari i prizvođači mesnih proizvoda imaju negativne izglede, dok poslovne usluge, prijevoz, drvna branša i građevinarstvo imaju pozitivne izglede. Do tih je zaključaka došla Hrvatska obrtnička komora u svojoj studiji kojom se pozabavila procjenom učinaka pristupanja RH u EU na obrtništvo.

Studiju je predstavila Anita Trbuščić Mlakar iz HOK-a na jučerašnjoj konferenciji „Unutarnje tržište EU – mogućnosti za hrvatsko obrtništvo“ u Komori. Kako je navela, tri su opća zaključka.

Prvi je da će se posljedice pristupanja osjećati progresivno i većinom srednjoročno, te da će nesigurnosti u pogledu strukture i intenziteta učinaka trajati neko vrijeme. Drugi je da će promjene i posljedice pristupanja biti neutralne ili pozitivne za sektore koji predstavljaju većinu MSP-a i obrta. Na primjer, 43 posto malih i srednjih poduzeća i obrta u Hrvatskoj rade u sektorima gdje se očekuju pozitivni izgledi. To su građevinarstvo, izvozno orjentirane proizvodnje (drvna branša), poslovne usluge, prijevoz i turizam. Nadalje, na 47 posto MSP-a i obrta pristupanje neće imati utjecaja, a oni većinom posluju u uslužnom sektoru. No, postoji i 10 posto MSP-a i obrta, i to u proizvodnim podsektorima prerađivačke industrije – osobito su na udaru mesni proizvodi i proizvodnja vina, koji imaju negativne izglede. Kao treći opći zaključak studija navodi potrebu za određenim mjerama političke potpore koje bi povećale obujam hrvatskog MPS-a i obrtništva, te smanjile pritisak koji se rasti usljed pojave veće konkurencije na domaćem tržištu.

Mesni proizvodi – problemi s identifikacijom porijekla

Hrvatsko tržište otvorit će se velikim proizvođačima iz EU, a postoje veliki rizici od damping cijena u podsektoru Mesni proizvodi – prerada i konzerviranje mesa. Zahtjev da države članice identificiraju porijeklo mesnih proizvoda može zakomplicirati izvoz jer je u RH izražena prerada mesa iz drugih zemalja, stoji u studiji. S druge strane, pristup EU trebao bi hrvatskim mesnim prerađivačima olakšati uvoz sirovina i dovesti do smanjivanja zakašnjeloga plaćanja i ilegalnog uvoza. Vjerojatno je i da će hrvatski izvoz mesnih proizvoda u zemlje Cefte postati manje konkurentan, a isto tako i da će otvoreno hrvatsko tržište dovesti do porasta uvoza jeftinijih mesnih proizvoda iz zemalja EU. Inače u tom je podsektoru aktivno 1.400 poduzeća, uglavnom su to mali te djelomično obrtnički proizvođači te nekoliko velikih tvrtki koje izvoze na tržište EU i Cefte.

Tri vrste problema za vinare

Što se proizvodnje vina tiče, studija navodi tri vrste potencijalnih problema nakon pristupanja. Vinarima prijeti povećani uvoz vina s nižom cijenom iz EU, a problem stvara i zabrana sadnje novih vinograda u EU, pa tako i u Hrvatskoj, koja će biti ukinuta tek 2016. Izvoznici vina na tržište Cefte, pak, suočit će se nepovoljnim uvjetima izvoza – zbog carina. Hrvatskih proizvođača vina 60 posto je u kontinentalnom dijelu, a 40 posto u mediteranskom dijelu. Većina su registrirani proizvođači vina ili MSP, ili obrti, ili obiteljska poduzeća, te ih većina ne izvozi. S druge strane, većina onih koji izvoze, obično izvoze manje od 25 posto proizvodnje. Studija pokazuje da oni sad očekuju da će morati prilagoditi cijene kako bi se nosili s konkurencijom. S druge strane, vinari vjeruju da će hrvatski kupci nastaviti konzumirati hrvatska vina.

Drvna industrija

Pozitivni učinci pristupanja u drvnoj industriji očekuju se kod tvrtki koje već izvoze drvne proizvode. Takvima će pristupanje pojednostaviti izvoz i ukinuti carinske kontrole. No, poduzeća s manje iskustva u izvozu morat će ispuniti relevantne standarde, primjerice marketinške, kako bi imali koristi od pristupanja. Za drvnu branšu konkurencija u EU ne predstavlja izazov, ali studija navodi da ilegalno i znatno jeftinije uvezeno drvo iz BiH predstavlja ozbiljan problem. Poduzeća smatraju kako je drvo jak podsektor koji bi mogao imati značajne koristi od članstva u EU, no izražavaju zabrintost u pogledu opće administrativne klime u Hrvatskoj, ali i u pogledu kvalitete i nesigurne budućnosti Hrvatskih šuma i njihove politike. Drvo i drvni proizvodi čine oko 7 posto hrvatskog izvoza, a najvažnija izvozna tržišta su Njemačka, Italija i Francuska. Većina tvrtki su mala poduzeća i velik broj njih ne ispunjava europske tehničke i ekološke norme koje se očekuju u ovom sektoru.

Zvijezda studije – informacijski sektor

Sektor informacijske tehnologije, „zvijezda“ je studije jer on bilježi rast neovisno o pristupanju EU. Broj IT i softverskih tvrtki u stalnom je porastu te zapošljavanje pokazuje pozitivan trend. Stoga korist koju taj brzorastući sektor očekuje tiče se prije svega područja prijavljivanja na međunarodno financirane projekte. Negativne posljedice od pristupanja u IT braši su zanemarive: moglo bi čini se doći do blagog porasta konkurencije i neki ulazni troškovi bi se mogli povećati. Rast troškova odnosi se na softverske licence za države članice koje mogu biti skuplje od licenci za ostale zemlje. Opće je mišljenje, kako navodi HOK-ova studija, da bi trebalo unaprijediti poslovno okruženje u RH. Najveća zabrintost vlada zbog kašnjenja s plaćanjem, općeg nezadovoljstva s državnom administracijom, predugog čekanja na dobivanje dozvola i licenci (dvije ili više godina), ali i ponašanja državnih monopola.