Za početak, promet nekretninama lani je iznosio 60 milijardi kuna – 20 milijardi više nego 2020. Broj kupoprodaja također je bio veći za 30 posto. Najveću cijenu po četvornom metru – više od dvije tisuće eura – ostvarili su prodavači u Dubrovniku, Rovinju, Splitu i Opatiji, dok je u Zagrebu ta cijena u prosjeku iznosila 1600 eura po četvornom metru.

Posebno je zanimljivo da je gotovo polovina nekretnina kupljena gotovinom! Kad govorimo o mogućnosti kupnje nekretnine – najmanje ih si mogu priuštiti stanovnici priobalja.

Nekretninski biznis

U Hrvatskoj se 2021. ‘zavrtjelo’ više od 60 milijardi kuna, najviše od prodaje stanova

cijene eksplodirale

Vrijednost prodanih nekretnina povećana za čak 50,1 posto, evo gdje je plaćena najviša cijena po metru kvadratnom

Ove zanimljive podatke večeras je u HTV-ovom Dnevniku komentirao ekonomski analitičar Luka Brkić sa Sveučilišta Libertas, koji je rekao da ljudi, pogotovo u nemirnim, nesigurnim vremenima, pokušavaju sa svojom imovinom pobjeći u sigurnije luke – a jedna od njih definitivno su nekretnine.

Brkić je rekao i da APN-ovi krediti dodatno stimuliraju potražnju za stanovima, pa onda i rast cijena.

“A moguće je ići u malo spekulativnije vode i reći da veliki dio koji se kupuje gotovinom ima i spekulativne karakteristike i atribucije, odnosno da je moguće riječ o nekom postotku pranja novca”, rekao je Brkić.

Brkić je rekao i da procjene nekih domaći i međunarodnih istraživanja pokazuju da bi siva ekonomija u Hrvatskoj mogla biti nešto manje od 30 posto BDP-a. To je ogroman novac koji ne završi u poreznom sustavu, dodao je.

“To je nešto što definitivno predstavlja problem. Je li to sad trećina ili ne – ali definitivno je previsoko”, upozorio je.