Parkiranje u centru većih gradova u Hrvatskoj često postaje problem i za vozače i za grad. Osim što su cijene poprilično visoke i uvijek postoji nedostatak parkirnih mjesta s obzirom na broj vozila, postoje i suludi zakoni kojima ćete zaraditi kaznu iako ste mislili da ste pravilno parkirali. Jednako tako, često postoje i rješenja pomoću kojih možete izbjeći parkirne kazne ili čak plaćanje parkiranja, piše Autostart.

Prije desetak godina Zakon o sigurnosti prometa na cestama nije bio dovoljno uređen pa se moglo proći nekažnjeno ako parkirate nasred kružnoga toka, pješačkog otoka ili na sredini kolnika koji nije namijenjen za promet vozila, ali danas je situacija prilično drukčija. Aktualni zakon, koji vrijedi od 16. studenoga 2017. godine, uređen je pa je točno definirano gdje je dozvoljeno parkiranje i zaustavljanje. 

Tako se spomenute stavke definiraju člankom 80 (stavak 3) koji glasi 'Vozač može zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestima koja se nalaze na sredini kolnika samo ako su ta mjesta obilježena odgovarajućim prometnim znakom ili oznakom na kolniku kao mjesta za parkiranje vozila'. Ako se držite starijih i nedorečenih zakona, vrlo lako vas može dočekati kazna od 300 kuna.

Ono što se uči i u autoškolama je da se ne smije parkirati na pješačkome prijelazu ili na udaljenosti manjoj od pet metara od tog prijelaza. Također, ne smije se parkirati na raskrižju i na udaljenosti manjoj od pet metara od najbližeg ruba poprečnog kolnika. Naime, samo u Zagrebu postoji niz označenih parkirnih mjesta koji su vrlo blizu pješačkoga prijelaza ili raskrižja pa osim što platite parkiranje možete platiti i kaznu 300 kuna jer ste prekršili zakon. 

No to nisu jedini apsurdi hrvatskih parkirališta. Vrlo često možete naići na parkirno mjesto na kojemu je priključak na vodovodnu mrežu, ulaz u kanalizaciju ili nekakav drugačiji šaht, a prema 82. članku navedenog zakona ne smijete ni tamo parkirati. Ako postupite suprotno tim odredbama, također vas može dočekati kazna od 300 kuna. 

Velik broj kolnih ulaza po gradovima nije označen znakom o zabrani parkiranja i zaustavljanja, ali se vrlo često nađu 'pametnjakovići' koji ondje parkiraju. Naime, zakonom je definirano da se ne smije parkirati ispred kolnog ulaza u zgradu, sklonište, dvorište ili garažu, iako to nije označeno znakom zabrane. 

Postoji odredba koja zabranjuje parkiranje na nogostupu ili u pješačkoj zoni ako za kretanje pješaka nije ostavljeno najmanje 1,6 metara širine na površini za kretanje pješaka. Ta površina također ne smije biti uz rub kolnika, osim ako je to dopušteno prometnim znakom. No ako, naprimjer, parkirate nasred parka poput zagrebačkog Zrinjevca, a ne parkirate na zelenoj površini i sa svake strane ostaje dovoljno mjesta za pješake i nema oznake za pješačku zonu ili zabranu parkiranja, prometno vam redarstvo ne može napisati kaznu ni premjestiti vozilo jer za takvo što zakon nije definiran. 

Parking-službe imaju jako dobru motivaciju za redovito ocrtavanje parkirnih mjesta jer ako propisana horizontalna signalizacija nije dobro ocrtana, odnosno nije vidljiva, ne smije se obavljati kontrola parkiranja.

U prijevodu, ako ste dobili kaznu na mjestu gdje se vrši naplata parkinga, a vaše parkirno mjesto nije dovoljno vidljivo, slobodno možete tužiti tvrtku koja održava parking i vrši kontrolu naplate.  Jednako tako, ako pada snijeg, a parkirna mjesta nisu počišćena te se zbog njih ne vidi signalizacija, ne morate plaćati parkiranje i ne smijete dobiti parkirnu kaznu, zbog jednakih uvjeta. 

Uvijek se savjetuje poštovati pravila, propisno parkirati i plaćati parkiranje, ali obratite pažnju gdje parkirate da vas ne bi dočekala 'čestitka' ispod brisača iako ste smatrali kako ste sve uradili prema propisu. Također, zadnji navedeni propisi vaša su prava pa ako dobijete kaznu pogreškom prometnoga redara, nemojte oklijevati izboriti se za svoje dobro. Cijeli Zakon o sigurnosti prometa na cestama možete pronaći na linku.