Najmanje polovica odraslih u nekoliko ključnih gospodarstava širom svijeta izrazila je duboku zabrinutost zbog svojih osobnih financijskih prilika, s izraženim naglaskom na rastuću inflaciju kao glavnim pokretačem stresa.

Naime, prema istraživanju ‘International Your Money Financial Security Survey’, koju je proveo SurveyMonkey  (https://www.surveymonkey.com/curiosity/cnbc-international-financial-security-2024/ ), značajan broj ispitanika kazao je da je njihovo financijsko stanje lošije u odnosu na njihove roditelje, a osim toga pesimistični su i u vezi budućnosti i financijskog prosperiteta svoje djece.

Rezultati istraživanja ukazuju na značajne razine financijskog stresa među ispitanicima, odraslim osobama, u različitim zemljama. U Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, Španjolskoj i Meksiku, oko 70% ispitanika izjavilo je da osjeća “veliki ili umjereni stres” zbog financijskih poteškoća. Taj postotak je neznatno manji odnosno 63% u Ujedinjenom Kraljevstvu, 57% u Njemačkoj, 55% u Švicarskoj, dok otprilike polovica ispitanika u Singapuru i Francuskoj smatra da je također pod stresom.

Što se događa?

Lalovac: Na tržištu imamo apsolutnu ludost. To ne može objasniti ni jedan ekonomist

Inflacijski jaz

Tempom rasta cijena RH bi mogla bi biti rekorderka ove godine

Inflacija je istaknuta kao primarni izvor financijskog stresa, a tu su i razlozi poput nemogućnosti štednje, ekonomska nestabilnost i rastuće kamatne stope. Šest od deset ili više odraslih osoba u SAD-u (65%), Australiji (62%), Francuskoj (62%) i Njemačkoj (66%), te oko polovice u Singapuru (46%), Meksiku (56%), UK (51%), Španjolska (55%) i Švicarska (48%) navode rast cijena kao glavni razlog koji pridonosi financijskom stresu. Stres zbog medicinskih ili zdravstvenih troškova vodeći je uzročnik financijskog stresa za odrasle ispitanike u Singapuru (33%), Francuskoj (28%) i Švicarskoj (37%). Nedostatak štednje također je važan uzrok financijskog stresa za sve zemlje osim Francuske.

Unatoč tradicionalnom doživljaju srednje klase kao financijski stabilne, između 45% i 62% onih koji se identificiraju s tom skupinom opisuju sebe kao osobe koje jedva sastavljaju kraj s krajem. Približno polovica odraslih u Australiji, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu izjavila je da su u gorem financijskom položaju nego prije pet godina. Važno je napomenuti da se u Velikoj Britaniji samo 37% ispitanika identificiralo kao dio srednje klase, što je niži postotak u usporedbi s drugim zemljama.

Među ispitanim zemljama, samo su odrasli ispitanici u Singapuru i Meksiku izjavili da su u boljem financijskom stanju od svojih roditelja. Polovica odraslih u Australiji (51%), Njemačkoj (51%) i Ujedinjenom Kraljevstvu (51%) kaže da je njihova financijska situacija sada lošija nego prije 5 godina, u usporedbi s tri od deset ili manje onih koji su prijavili poboljšanje (29% u Australiji, 25% u Njemačkoj i 27% u UK). Nešto manje od polovice odraslih u SAD-u (45%), Francuskoj (42%) i Švicarskoj (44%) kaže da je njihova financijska situacija sada lošija u usporedbi s prije 5 godina.

Ekonomski optimizam također ima sličan trend u različitim zemljama: većina odraslih u Meksiku (74%) i Singapuru (79%) je ‘vrlo ili donekle optimistična’ o tome kamo ide gospodarstvo njihove zemlje. Švicarska je jedina ispitana europska zemlja u kojoj je većina optimistična, njih 57%. Gotovo dvije od tri odrasle osobe u Ujedinjenom Kraljevstvu (63%), Španjolskoj (64%), Francuskoj (62%) i Njemačkoj (66%) su ‘vrlo ili donekle pesimistični’ u pogledu ekonomskih izgleda svoje zemlje. Roditelji koji očekuju da će njihova djeca biti bolja od njih financijski su u manjini u svim zemljama, osim u onima u SAD-u, Meksiku i Singapuru

Istraživanje, koje je obuhvatilo 4342 odrasle osobe i provedeno je u ožujku, otkriva da iako je globalno gospodarstvo suočeno s određenim izazovima, percepcija prosječnih pojedinaca ne odražava uvijek tu sliku. Eric Johnson, izvršni direktor SurveyMonkeya, naglašava da, unatoč općenitom stanju gospodarstva, gotovo polovica odraslih u svakoj od zemalja koje su sudjelovale u anketi osjeća financijski stres, prenosi CNBC.

Unatoč usporavanju globalnog gospodarskog rasta, većina razvijenih ekonomija izbjegla je recesiju koja se predviđala zbog visoke inflacije i porasta kamatnih stopa. Iako su tržišta rada pokazala otpornost, brojne ankete sugeriraju da među potrošačima vlada pesimizam jer se suočavaju s izazovima rastućih cijena osnovnih proizvoda.

Kada se radi o svjetskoj inflaciji, predviđa se da bi u 2024. stopa trebala padati, tako je Međunarodni monetarni fond krajem siječnja objavio da bi globalna inflacija trebala biti 5,8 posto u ovoj godini, dok bi u 2025, trebala dodato pasti na 4,4 posto.

Kada se radi o Hrvatskoj, posljednji podaci kažu da su Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u ožujku u prosjeku porasle za 0,9 posto, a u godišnjim usporedbama stopa inflacije zadržala se na razini iz siječnja i veljače, tj. na 4,1 posto.