U Agenciji za održivi razvoj Općine Antunovac održana je konferencija o neiskorištenim potencijalima Slavonije koju je organizirala udruga Međunarodna mreža poslovnih žena i Hrvatska udruga poslodavaca, Regionalni ured Osijek.

“Ovo je fantastična tema za Slavoniju, ali i općenito za Hrvatsku jer će jako puno sredstava biti na raspolaganju. Digitalizacija i zelena tranzicija je nešto što nas čeka u budućnosti i bez čega ne možemo. Na to ne mogu zatvarati oči ni veliki ni mali poduzetnici jer bez toga neće biti konkurentni i to je nešto što će morati uvesti”, istaknula je Ivana Radić, predsjednica Međunarodne mreže poslovnih žena.

Milan Peterka, voditelj Centra za poduzetništvo dodao kako će uz natječaje iz nacionalnog plana za oporavak i otpornost, za digitalizaciju i zelenu tranziciju sredstva biti moguće povući iz višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije 2021. – 2027. za što natječaji kreću krajem ove godine, a na raspolaganju će biti čak 7 milijardi kuna.

Zelena strategija

Uz potporu EK do 120 sunčanih elektrana za bazne stanice

Konferencija je u fokus stavila dvije glavne teme: zelenu tranziciju i digitalizaciju jer su to sve aktualnije teme na koje je i Europska komisija stavila naglasak u novom proračunskom razdoblju. U Hrvatskoj samo 15% poslovnih subjekata koristi zelenu tehnologiju a po stupnju digitalizacije i dalje zaostajemo. Hrvatske tvrtke su nedovoljno pripremljene i nisu dovoljno informirane.

“Zelena tranzicija je strateška odluka svakog poduzeća i to je postupak koji zahtijeva dosta financijskih sredstava, ovisno o industriji o kojoj se radi. Ako govorimo na primjer o kemijskoj industriji ta sredstva mogu biti itekako značajna”, kaže Mirjana Samardžić Novoselec.

Osvrnula se i na nedavna istraživanja kojima se bavi tvrtka Apsolon vezana uz digitalizaciju u kojima hrvatske tvrtke i dalje nedovoljno koriste digitalne tehnologije. “Korona je pogurala neke procese, ali i dalje nedovoljno”, smatra.

Ipak ima i dobrih primjera digitalizacije i zelene tranzicije među gospodarstvenicima u Hrvatskoj. Na konferenciji je govorila i Blaženka Ćiško Anić, direktorica Instituta Saponije d.d. koja je najavila kako Saponija u narednom razdoblju planira uložiti 20 milijuna kuna u povećanje energetske učinkovitosti korištenjem zelene energije kroz ugradnju solarnih panela i energetsku obnovu šest proizvodnih pogona i sjedište kompanije. Time će ostvariti uštedu električne energije u dijelu proizvodnje plastične ambalaže za 40% i 63% energije za grijanje i hlađenje u proizvodnim pogonima do 30.6. 2023.

Kontinentalni turizam

Slavonija i Baranja zahvaljujući riječnim krstarenjima postale hit, evo odakle najčešće dolaze gosti

­”Saponija je odavno prepoznala potrebu za zelenom tranzicijom i za proizvodima koji su ekološki prihvatljivi. U Saponiji se jako vodi računa o sirovinama koje se kupuju, o samom proizvodnom procesu i standardima”, kaže Ćiško Anić.

U ime Olimpias Grupe predstavljen je njihov projekt Wasatex koji omogućava uštedu vode u procesu proizvodnje tkanina gdje je 70 posto vode ponovno koristi u proizvodnom procesu. Investicija je vrijedna 1,2 milijuna eura a od toga je polovica dobivena iz EU fondova, a povrat investicije je 2 godine.

Zvonko Popović, direktor tvrtke Kanaan je rekao da je dio planiranih aktivnosti na zelenoj tranziciji tvrtka Kanaan već je realizirala, a sljedeći je korak robotizacija.

“Odradili smo možda najviše na poljoprivredi. Kupili smo softver kojim sada puno lakše kontroliramo stanje na poljima. Nova oprema koju smo kupili puno troši puno manje resursa, kako ljudskih tako i energetskih. Investirali smo gotovo 10 milijuna eura u robotizaciju što možda i nije najpopularnije, a cilj nam je u iduće dvije godine robotizirati sve pogone koje je moguće. Razlog je što nema dovoljno radne snage, a rad postaje sve skuplji i kvaliteta opada. Moram reći da je jedino što se isplati za budućnost je kupnja vrhunske tehnologije i imati adekvatne ljude koji će to pratiti”, otkriva Popović.

Direktor tvrtke PlantOn Mario Salai je objasnio kako njihova tvrtka pomaže poljoprivrednicima s jedne strane i kupcima s druge jer im omogućuje da putem aplikacije njeguju svoj udaljeni vrt.

“Bilo tko može ući u naš sustav, prijaviti se, dobije 40 kvadrata svoje parcele i na njemu se obrađuje ono što kupac želi. Iznenađuje možda što je među sadašnjim korisnicima najviše OPG-ova i tvrtki koje žele za sebe ili svoje zaposlenike proizvoditi ekološko i zdravo voće i povrće”, rekao je Salai.