Posljednjih deset godina kupnja rabljene odjeće postala je nešto posve normalno, pa čak i glamurozno, a čak i slavni razmjenjuju i preprodaju vlastitu dizajnersku odjeću, navodi BBC.

Brojke ne lažu – čak 72 posto britanskih milenijalaca kupuje rabljenu odjeću, a prema izvještaju tvrtke ThredUp, internetske trgovine rabljenom odjećom, dva od pet odjevna predmeta u ormaru Generacije Z su rabljeni.

Ponuda nadmašuje potražnju

Internetski trgovci godinama pakiraju i prodaju rabljenu odjeću te se usredotočuju na krajnji rast, prihvaćaju golema ulaganja i, neki od njih, postaju dionička društva izlistana na burzi. Međutim, unatoč svemu tome, zarada je skoro pa nikakva, čak i za najveće igrače na tržištu.

Primjerice, ni američka tvrtka ThredUp ni luksuzniji rođak The RealReal ne posluju s dobiti što je veliko razočaranje po ulagače i cijena dionice je manja nego što je bila tijekom inicijalne ponude dionica (IPO). Samo dvije godine nakon izlistavanja, američka tvrtka Poshmark za međusobnu preprodaju robe je 2022. prodana korejskoj tehnološkoj tvrtki za 1,2 milijardu dolara što je bila šestina procijenjene vrijednosti za IPO. Mnogo je još drugih tvrtki koje se bave prodajom rabljene odjeće koje su 2022. i 2023. prijavile gubitke u poslovanju.

Velika potražnja

Iznenađujuće, ali ovo je jedno od najbrže rastućih segmenata na tržištu odjevnih predmeta

Raste popularnost

Second hand odjeća sve popularnija u susjednoj državi

Poteškoće u poslovanju utječu na preprodavače svih veličina, vrsta i lokacija. Trgovine koje otkupljuju rabljenu odjeću u Velikoj Britaniji se također zatvaraju, navodno zbog visokih troškova rada i loše kakvoće robe koju primaju.

Glavnina problema je ekonomska. Naime, usponom ultrabrzih i ultrajeftinih modnih brendova, količina proizvedene odjeće koja se šalje diljem svijeta i dalje snažno raste i sve se više potrošača rješava te odjeće nakon samo nekoliko nošenja.

Prema jednom istraživanju iz 2023., velika švedska dobrotvorna organizacija čak plaća da se 70 posto donirane odjeće spali jer je loše kvalitete da se prodaje u trgovini ili izvozi. Isto tako, od sve odjeće koja se izveze u Ganu, 40 posto se gotovo trenutačno baca u smeće.

Skriveni troškovi

Obrada rabljene odjeće je vrlo zahtjevna i skupa za posao i brojne su trgovine rabljenom odjećom shvatile zahtjevnu ekonomiju obradu takve odjeće za preprodaju. Kako bi se to promijenilo, neke tvrtke mijenjaju poslovne modele i počinju naplaćivati potrošače i brendove za obradu stare odjeće.

Naravno, veći troškovi znače više cijene što ne sjeda najbolje potrošačima koji očekuju dobiti mnogo za svoj novac. U nekim slučajevima zbog troškova rada rabljena roba košta koliko i nova odjeća slične kvalitete.

Obrada rabljene odjeće je vrlo zahtjevna i skupa za posao/Ivo Čagalj/PIXSELL

Međutim, mračna tajna industrije rabljenom odjećom jest to što premda su na glasu kao ekološki prihvatljive alternative brzoj modi, rabljena moda se često puta subvencionira prodajom nove robe. Primjerice, 80 posto proizvoda na eBayju, koji je dugo godina smatran uspješnim primjerom trgovine rabljenom robom, je novo.

Širenje švedske trgovine rabljenom robom Sellpy na nova tržišta i ulaganja u tehnologiju postala su moguća tek potpisivanjem strateškog partnerstva s H&M-om, a većina H&M-ovih prihoda je od prodaje velikih količina nove brze mode.

Thomas Bauwens, profesor na Rotterdamskoj školi menadžmenta je u članku iz 2021. napisao da tvrtke koje u gospodarstvima usredotočenima na rast pokušavaju ugraditi održive običaje poput povlačenja robe, popravka, preprodaje i recikliranja su ‘vrlo brzo cjenovno nadmašene i istisnute s tržišta jeftinijom, nekružnom konkurencijom’.

Klima je ključ

Neki stručnjaci smatraju da ono što je potrebno da tržište rabljenom robom postane unosno jest da taj poslovni model postane važan po klimu.

“Industrija preprodaje kakvu poznajemo danas je u svojim začecima”, rekla je Rachel Kibbe, direktorica tvrtke American Circular Textiles. Kibbe također smatra da bi tržište rabljene robe trebalo biti subvencionirano za ulaganje u sortirnice i infrastrukturu za recikliranje kako bi se smanjili troškovi rada.

Jedan od stavki koja bi mogla povećati profitabilnost tržišta rabljenom robom je i smanjivanje prevelike opskrbe odjećom, odnosno potreba da država donese uredbu da se smanji proizvodnja nove odjeće za 40 posto.

No, bez obzira na to je li tržište rabljenom odjećom balon pred pucanjem ili industrija neotkrivenog potencijala, stručnjaci se slažu da je sadašnje stanje jednostavno neodrživo. “Treba nam infrastruktura, trebaju nam radnici, treba nam kapital”, rekla je Kibbe. “Kako ćemo inače riješiti tu stvar koju zovemo klimatske promjene?”