Svoje mjesto na tržištu EU pronaći će tradicionalni proizvodi s etiketom što će biti po volji onima koji su se na vrijeme pobrinuli za papirologiju i zaštitili svoje proizvode. S druge strane, napravit će reda na tržištu i mjesta za ozbiljne proizvođače, smatraju predstavnici braniteljskih zadruga i okupljeni u klaster Hrvatski otočni proizvod.

Branitelji i proizvođači tradicionalnih prehrambenih proizvoda, maslinovog ulja i vina, popratni su dio današnje proslave ulaska Hrvatske u EU. Branitelji se predstavljaju na Cvjetnim trgu, a Otočani na Zrinjevcu. Veća je gužva na Cvjetnom jer branitelji svoje proizvode dijele. Tako nam okupljeni građani, većinom umirovljenici, gotovo nisu dali da priđemo štandu kako bismo porazgovarali s braniteljima.

Na Cvjetnom su predstavnici tri regionalna centra braniteljskih zadruga iz srednje, sjeverne i južne Hrvatske, a u sustavu koje ima potporu Ministarstva branitelja je oko 500 zadruga s oko 3500 branitelja koji se kroz "rad vlastitim rukama" resocijaliziraju. Dubrovačka Kontonjata, maslinovo ulje, biljne rakije – samo su neki od proizvoda koje u sklopu svojeg rada proizvodi zadruga Modrozelena. 

Nebojša Jerković, predstavnik referalnog centra za južnu Hrvatsku, istaknuo je da je većina izloženih proizvoda spremna za tržište EU jer ima sve potrebne certifikate. Stjepan Blažević – Baćo pred sobom ima ogroman vrlički pršut koji puno više od ostalih proizvoda plijeni pažnju glasnih umirovljenika. "Ovakvog pršuta nema u EU, oni će to učiti od nas" , ponosno je rekao Baćo odjeven u raskošnu narodnu nošnju.

Nikola Đuračić

Na Zrinjevcu nije takva gužva, a prodaju se vino, ulje, med, arancini, sapuni s ljekovitim biljem, nakit… Nikola Đuračić, vlasnik OPG Natura Dalmatia iz Stona na Pelješcu prije 10 godina počeo je proizvoditi sapune od ulja, a u međuvremenu je proširio paletu proizvoda koje izrađuje sa svojom obitelji. No, od toga se, kaže, ne bi moglo živjeti. Iako je veliki zaljubljenik u tradicijsku baštinu, i on i njegova supruga zaposleni su svaki na svom radnom mjestu. On je tajnik općinskog vijeća i bivši učitelj. "Ulaskom u EU doći će i nova tržišta, ali to neće presudno utjecati na naš posao. Već imamo upite za proizvode iz Slovenije i Austrije i prije ulaska u EU. No, čitava djelatnost tradicijskih i eko proizvoda u Hrvatskoj mogla bi se prepoloviti, uz zatvaranje brojnih malih proizvođača. Zbog toga je presudno jačanje klastera, uključujući i Hrvatski otočni proizvod", kazao je za Poslovni.hr.

Vicko Mardešić iz Komiže prvu maslinu je zasadio prije 25 godina. Sada proizvodi oko 600 litara ulja godišnje uz ostale proizvode koje može preraditi od plodova otoka Visa. Mardešić je jedan od snalažljivijih tradicijskih poduzetnika koji su u tijeku s mogućnostima izvora
financiranja. "U ovom poslu to je presudno. Novca ima, samo ga je potrebno pametno prikupiti. Ulazak u Europsku uniju nama će biti složen jer će nas tražiti mnogo više papirologije, moja marmelada od kupina morat će se zvati džem. Onima koji se ne snalaze u papirologiji bit će jako teško, ali je dobro što ćemo izaći iz sive zone. Bit će mjesta za dobre proizvođače", uvjeren je Mardešić.

Vicko Mardešić

Franica Mandić iz Vela luke prije pet godina osnovala je udrugu preko koje plasira svoj nakit napravljen od špage, kamenčića, školjaka… Osim toga, napisala je prvu velalučku kuharicu. Mandić jedva čeka da se u sklopu projekta Hrvatski otočki proizvod otvori trgovina i
kušaonica koja bi trebala biti u zagrebačkoj Cesarčevoj ulici. "Ja sam sa svojim proizvodima već u EU jer ih prodajem stranim turistima na Korčuli i u Zadru", kaže Franica Mandić.

Franica Mandić