RWE Energija zauzela je prvo mjesto među alternativnim opskrbljivačima električne energije u Hrvatskoj po broju korisnika ali njezin predsjednik Uprave Zoran Miliša smatra d ana tržištu još uvijek postoji nekoliko zapreka koje valja riješiti. U intervjuu za Poslovni dnevnik kaže da smatra da su niske cijene električne energije kratkoročno dobra vijest za potrošače, ali da su dugoročno neodržive jer rezultiraju čitavim nizom negativnih posljedica poput gašenja elektrana diljem Europe. gubitkom tisuća radnih mjesta i padom profitabilnosti velikih energetskih kompanija koje su bile generatori rasta.

Prema posljednjim istraživanjima Europske komisije, hrvatsko energetsko tržište jedno je od najliberaliziranijih u EU, dok se Njemačka i Velika Britanija, primjerice, nalaze s druge strane spektra i mnogo ulažu, odnosno snažno podupiru  obnovljive izvore energije. Zašto tvrdite da naknada za obnovljive energije u Hrvatskoj utječe na poslovanje alternativnih opskrbljivača i tvrde li isto alternativni opskrbljivači u Njemačkoj?

Teško da se hrvatsko energetsko tržište može okarakterizirati jednim od najliberaliziranijih u EU, ako na njemu HEP još uvijek drži 90 posto udjela. Činjenica da Njemačka ulaže velika sredstva u obnovljive izvore ne znači da njihovo tržište nije liberaliziranije na području opskrbe, već je riječ o strateškoj odluci Njemačke da poveća udio obnovljivih izvora u svom energetskom miksu. Međutim, problem s obnovljivim izvorima u Hrvatskoj je što je cijena energije iz obnovljivih izvora daleko viša od tržišne cijene. Proizvođači iz obnovljivih izvora imaju zajamčen otkup te subvencije koje se preko naknade za obnovljive izvore prelijevaju na sve kupce električne energije. Sukladno Zakonu o tržištu električne energije i Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz OIEK-a, opskrbljivači su dužni otkupljivati cjelokupnu proizvodnju iz obnovljivih izvora u sustavu poticaja. RWE Energija s vremenskim odmakom od tri mjeseca otkupljuje tu energiju od HROTE-a, koji je zadužen za plasman te energije opskrbljivačima. Međutim, u Europi je cijeli sustav postavljen puno drugačije. Subjekt odgovoran za otkup energije iz OIEK tu energiju i plasira na tržište, a opskrbljivači samo prikupljaju naknadu za poticanje proizvodnje i razvoja obnovljivih izvora. Mi predlažemo da HROTE za početak planira proizvodnju za period od najkraće godinu dana te da tako oslobodi opskrbljivače rizika volumena proizvodnje iz obnovljivih izvora. Time bi opskrbljivači mogli premijsku cijenu ukalkulirati u krajnju cijenu električne energije za kupce. Danas opskrbljivači u Hrvatskoj sukladno svojem tržišnom udjelu moraju otkupljivati određenu količinu električne energije po cijeni koja u ovom trenutku iznosi oko 70 eura po MWh, što je oko 30 € po MWh više od tržišne cijene. Plaćanjem ove cijene opskrbljivači dodatno subvencioniraju energiju proizvedenu iz OIEK. Logično je da smo nezadovoljni takvom situacijom. Zato RWE Energija predlaže da ta cijena bude što je moguće bliža tržišnoj cijeni. Također, kad je riječ o obnovljivim izvorima, smatramo da je trebalo naglasak staviti na solarne sustave te na biomasu. Naime, rastuća potreba za klimatizacijom može se zadovoljiti instalacijama solarnih sustava zbog usklađenosti potrebe za klimom sa zračenjem sunca. Isto tako je potrebno povećati ulogu biomase kao potencijalne sirovine kod  bazne proizvodnje energije.

Vjerujete li da će Hrvatska, a i EU, uspjeti doseći ciljeve u proizvodnji obnovljivih izvora energije koje su postavljeni u programu 2020.

Nisam siguran da će se to dogoditi, a nisam siguran ni da Hrvatska trenutno može podnijeti takvo povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora. Prvo, implementacija takvog cilja znatno košta i to košta naše krajnje korisnike. Nemojmo zaboraviti da su obnovljivi izvori skupi i da se cijena te proizvodnje prenosi na krajnje korisnike. Upitno je koliko naše gospodarstvo i građani mogu podnijeti nova poskupljenja naknada za obnovljive izvore. Također, Hrvatska će se morati suočiti s drugim negativnim posljedicama, koje već trpe zemlje poput Njemačke, poput smanjenja profita konvencionalnih elektrana, čime se direktno smanjuje i investicijski potencijal energetskih kompanija. Hrvatska bi prvo trebala riješiti problem manjka bazne proizvod­nje električne energije, a onda se fokusirati na obnovljive izvore. Naime, Hrvatska mora voditi računa o tri stvari: o ravnoteži cijena, sigurnosti opskrbe i zaštiti okoliša. Ako se bilo što od toga zanemari, dolazi do destabilizacije sustava.

Često ističete da je energija uravnoteženja u Hrvatskoj najviša u Europi. Zašto?

Trošak energije uravnoteženja koju plaćaju opskrbljivači je previsok. Naime, cijena koja iznosi pet posto ostvarene potrošnje je previsoka s obzirom na kvalitetu i dostupnost podataka koju imamo za planiranje potrošnje električne energije našeg portfelja. Mi za potrošnju naših kupaca doznajemo četiri tjedna nakon završetka obračunskog razdoblja, što nam bitno otežava planiranje, dok je praksa europskih zemalja da se podaci dostavljaju na svakodnevnoj razini. Zakonski je propisano da HEP-ODS-a obavlja očitanja poslovnih kupaca unutar razdoblja 30 +/-3 dana, dok je za kućanstva to razdoblje 180 +/-15 dana. Međutim, operator distribucijskog sustava često se ne drži tih rokova. Dakle s jedne strane imamo visoku cijenu uravnoteženja, a s druge strane dobivamo nekvalitetne podatke o potrošnji.

Osim toga, spominjete i zapreke slobodnoj tržišnoj utakmici. Na koje zapreke mislite?

Postoji više zapreka. Naime, HEP je još uvijek vertikalno integrirana kompanija što znači da nisu odvojene regulirane i tržišne djelatnosti unutar HEP grupe. Samim time, drugim sudionicima na tržištu nije dostupna energija iz domaćih proizvodnih kapaciteta. Hrvatska je posebna po tome što se gotovo 50 posto energije proizvodi u hidroelektrana, tako da je utjecaj hidrologije na profitabilnost dominantne tvrtke velik. Ovo je izazov s kojim će se Hrvatska tek suočiti, jer još uvijek nisu doneseni važni zakonski i podzakonski akti koji proizlaze iz Zakona o tržištu električne energije. Ali možemo reći da se radi na tome i da smo zadovoljni dijalogom na ovom području. HERA je sve alternativne opskrbljivače prihvatila kao ravnopravne sugovornike u procesu donošenja akata.

Kažete da je ulazak konkurencije doveo do smanjenja cijena električne energije. Kakve cijene možemo očekivati u budućnosti?

Konkurencija je već snizila cijene u Hrvatskoj i one su već toliko niske da su profitne margine opskrbljivača snižene na minimum. To je svakako dobra vijest za kupce, međutim, dugoročno gledano ovakva razina cijena je neodrživa. Europske veleprodajne cijene električne energije su na povijesno niskim razinama, koje se ne mogu dodatno snižavati, a da se ne ugrozi sigurnost opskrbe. Ta razina cijena čini proizvodnju iz konvencionalnih izvora potpuno neisplativom, što rezultira čitavim nizom negativnih posljedica kao npr. gašenjem elektrana diljem Europe, gubitkom tisuća radnih mjesta, padom profitabilnosti velikih energetskih kompanija koje su bile generatori rasta i sl.

Što vam je važnije – opskrba kućanstava ili velikih poduzeća?

RWE nudi opskrbu i kućanstvima i poslovnim subjektima, kao i javnim institucijama i tijelima državne uprave. Dakle mi smo orijentirani na sve segmente kupaca, ali trenutno nam većinu korisnika čine kućanstva, i po apsolutnom broju i po udjelu u potrošnji.

Što je s najavljenim osnivanjem Udruge alternativnih opskrbljivača energijom?

Udruga je osnovana. Dogovoreni su zajednički ciljevi i interesi Još uvijek nismo formalno registrirani, no to je u procesu i uskoro će se riješiti.