Iako resorno Ministarstvo još nije objavilo službenu statistiku vezanu za nautički turizam, pokazatelji rezervacijskog sustava čarter tvrtki govore da je tekuća sezona slabija od prošlogodišnje za 10-ak posto. Razloge vide u porastu broja plovila za iznajmljivanje, ali i konkurenciji koja je ove godine vratila svoj dio kolača, piše HRT.

Jedna obitelj iz Portugala prvi je put u Hrvatskoj. Iz Biograda na moru plove po srednjem Jadranu.

“Mi smo iz Porta u Portugalu. Već smo odradili turu po Kornatskim otocima, a danas i sljedećih dana idemo prema sjeveru, u Telašćicu”, govori nautičar iz Portugala.

“Nismo nikad bili u Hrvatskoj, drukčije je i uživam u tome. More je izvrsno”, rekla je nautičarka iz Portugala.

Vrhunac je sezone, a na hrvatskom Jadranu ovako uživa ipak malo manje ljudi nego lani. Jedrilice koje su prošle godine u ovo doba bile iznajmljene, stoje na vezu.

“Četvrti i peti mjesec smo bili u rangu s prošlom godinom, dok smo u 6. mjesecu imali pad od 10%, u 7. mjesecu je bio pad od 13%, a ono što nam se nikako ne sviđa je da za 8. i 9. mjesec imamo raspoloživih još 25% posto kapaciteta. I to za 25% posto nižu cijenu nego li prošle godine”, rekla je Katarina Vujević Babara, vlasnica čarter tvrtke.

Jedan od razloga slabijih rezervacija svakako leži u povećanoj floti – u Hrvatskoj je registrirano 16% više plovila nego lani.

“I ove godine je u Hrvatsku ušlo nekakvih 400 novih plovila, što jedrilica, što motornih, što katamarana, a taj nekakav bazen gostiju koji nam dolazi je primarno europsko tržište, to su praktički uvijek isti gosti”, objasnila je Selma Čmelik, portal čarter.hr.

svakodnevna poskupljenja

Neke namirnice skuplje preko 100 posto: ‘Neka čarobnjaci iz Ministarstva kažu zašto’

Jedrenje je mnogim gostima bilo najsigurniji način ljetovanja tijekom pandemije, ali taj trenutak je prošao, a nastupili su drugi problemi.

“Rat u Ukrajini, poskupljenje energije, inflacija i tu se u ovoj godini jako osjeti da su gosti jako štedljivi”, rekao je Marin Katičin, predsjednik Strukovne skupine pružatelja usluga na brodovima pri HGK.

S druge strane, osjećaju li naši gosti da su dobili pravu vrijednost za novac koji su potrošili?

“Na kraju ispada da sam brod košta najmanje, a kompletne one usluge i potrošnje od vezova, od naplate bova, od suludih naplata nekih ugostiteljskih objekata, od famoznih kilo trešanja 20 eura, da ne idem na kuglicu sladoleda”, dodao je Katičin.

Kako ističu čarteraši, u cijeloj situaciji, konkurentske zemlje uzele su svoj dio kolača – pa sada brojni nautičari, umjesto po hrvatskoj plove po grčkoj obali.