“Puno toga je lošeg rečeno žičari, ali ja bih da se od danas okrenemo budućnosti da vidimo na koji način možemo što više koristiti ovu žičaru. Vjerujem da će se brojni građani koji će koristiti ovu žičaru uvjeriti da je vožnja i sigurna i udobna”, rekao je prilikom otvorenja gradonačelnik Tomislav Tomašević.

Glavni zadatak je sada da se unaprijedi i poveća sadržaj i infrastruktura na Sljemenu, dodao je.

Stara žičara krenula je s radom 1963. godine u svrhu prijevoza sportaša, rekreativaca i planinara i imala je kilometar kraću trasu od nove – 4000 metara. Navedena dužina trase bila je jedna od najdužih u Europi, a vožnja je trajala 20-ak minuta.

Nekoliko je kategorija

Sutra se konačno u rad pušta žičara, objavljene su i cijene karata

Prestala je s radom u ljeto 2007. godine zbog kvara na motoru nakon kojeg je procijenjeno da je isplativije krenuti u izgradnju nove žičare. Cijena vožnje iznosila je 11 kuna.

Radovi trajali od siječnja 2019. do travnja 2021. 

Izgradnja nove žičare bio je dugogodišnji projekt bivšeg gradonačelnika Milana Bandića, koji je još u srpnju 2016. najavio početak izgradnje. U Zagrebačkom proračunu za 2017. za gradnju nove žičare bilo je namijenjeno 30 milijuna kuna.

U razdoblju od veljače do srpnja 2017. obavljeni su prvi radovi rekonstrukcije tramvajske pruge od Mihaljevca do Gračanskog Dolja, a osim toga trebalo je ukloniti staru žičaru, sanirati objekte starih postaja i izgraditi novu međustanicu, prokrčiti šumu na trasi žičare, te rekonstruirati dio Gračanske ceste s rotorom i parkiralištem.

Građevinska dozvola izdana je u ljeto 2018. godine, a izvođenje radova počelo je 25. siječnja 2019. godine.

Žičara je s radom trebala početi 3. siječnja 2021., ali je to odgođeno jer se čekala završna dokumentacija te je trebalo dodatno ojačati čeličnu konstrukciju krova Gornje postaje. Konstrukcijski radovi završeni su u travnju 2021.

Nova Žičara Sljeme imala je problema s razinom buke jer nije bila svrstana u prometnu infrastrukturu, pa je posljednju dozvolu za rad dobila tek u ponedjeljak.

Tomašević je ocijenio da se radi o “naslijeđenom, megalomanskom projektu”, vrijednom 537 milijuna kuna bez PDV-a, za koji će Grad u sljedećih 12 godina iz proračuna plaćati 45 milijuna kuna godišnje.

Taj iznos odnosi se na kapitalni trošak Žičare Sljeme, dok će se dodatno iz gradskog proračuna izdvajati za 50 posto njezinih operativnih troškova.

“Investicija u Žičaru nikada se neće vratiti i njen veliki kapacitet za prijevoz putnika na Sljeme nikada se neće iskoristiti u tom opsegu”, rekao je Tomašević.

Vožnja 22 minute, za građane otvorena od četvrtka

Žičara Sljeme povezuje Gračansko Dolje s vrhom Sljemena, preko Brestovca, gdje se nalazi međupostaja. Zračna trasa Žičare duga je nešto više od pet kilometara i putnicima nudi pogled na Zagreb i njegovu okolicu.

Radna brzina iznosi četiri metra u sekundi, što znači da se putnici do vrha mogu prevesti za 22 minute. Žičara ima maksimalni kapacitet 1500 putnika po satu, koji se prevoze u 84 udobne i suvremeno opremljene kabine s po deset sjedećih mjesta.

Visinska razlika između donje i gornje postaje je 754 metra. Visine stupova su od 6,05 do čak 43,51 metra, ovisno o konfiguraciji terena.

Žičara će za građane biti otvorena od četvrtka, radnim danom od 9 do 17 sati, te vikendom od 8 do 18 sati.

Žičara Sljeme će prvih mjesec dana voziti po akcijskim cijenama koje za odrasle osobe iznose 30 kuna za jedan smjer i 50 kuna za povratnu kartu. Za mlade od 15 do 24 godine te za osobe starije od 65 godina, cijena za jedan smjer je 20 kuna, a povratna karta 30 kuna. Za djecu do 15 godina, odnosno za sve osnovnoškolce kao i za osobe s invaliditetom koje ostvaruju pravo na besplatni pokaz ZET-a vožnja je besplatna.

Nakon promotivnog razdoblja, sljemenska žičara će kratko biti zatvorena zbog dodatnih radova na smanjenju buke, nakon kojih će se pustiti u redoviti rad, uz drugačiji cjenik za tri kategorije građana.

Svečanosti otvorenja nazoče ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Joško Klisović, zastupnici Gradske skupštine i drugi uzvanici.