Situacija s nabavkom novih borbenih zrakoplova u Hrvatskoj se zadnjih dana zakuhala i u nju su se uključili svi igrači, danas i švedski Saab Gripen koji je obavijestio priopćenjem hrvatsku javnost da je Švedska agencija za opremanje obrambenog sektora (FMW), a što bi trebalo biti pandan našoj specijaliziranoj Agenciji Alan, ponudila hrvatskoj 12 novih višenamjenskih borbenih zrakoplova Gripen C/D.

Uz ponudu, Saab je priložio i poseban paket strateške suradnje koji će dodatno ojačati hrvatsku obrambenu industriju te doprinijeti sigurnosti svih građana Hrvatske kroz dugoročno partnerstvo sa strateškim sektorima. “Švedska i Saab nude cjelovito te dugoročno rješenje za hrvatsku domovinsku sigurnost koje će osigurati zaštitu svih građana i granica Republike Hrvatske u nadolazećim desetljećima. Ako Hrvatska odabere Gripen, Saab je spreman prenijeti sve raspoloživo znanje i tehnologiju te uspostaviti regionalni zrakoplovni centar u Hrvatskoj. Time bi se razvila dugoročna suradnja s lokalnom obrambenom industrijom, ali i akademskom zajednicom, što bi u konačnici rezultiralo otvaranjem i do 500 novih visokotehnoloških radnih mjesta” naglasio je Jonas Hjelm, stariji potpredsjednik i voditelj poslovnog područja aeronautike u Saabu.

Prvi stigli Šveđani

Zadnji je dan za ponude za avione, nude nam ih iz sedam država, Šveđani otkrili što nam nude

Kako se ističe, Gripen C/D je moderan i dokazan višenamjenski borbeni zrakoplov koji koristi najnoviju tehnologiju te raspolaže širokim spektrom djelovanja koji uključuje djelovanja u zraku, na tlu te izviđačke misije. Zrakoplov je u borbenom sastavu zračnih snaga Švedske, Mađarske, Češke, Južnoafričke Republike i Tajlanda. Gripen borbeni avioni u sastavu čeških i mađarskih zračnih snaga redovito sudjeluju u NATO operacijama i vježbama te tako dokazuju svoju punu interoperabilnost s NATO savezom. Gripen se zapravo od samog početka, 2011. godine od kada Hrvatska nabavlja novi borbeni zrakoplov, spominjao kao glavni favorit – iako se na prvom stručnom natječaju kao najbolje tehničko i ekonomsko rješenje spomenut zapravo modernizirani Mig-29 (koji je s oznakom Mig-35 zapravo u istoj poziciji kao i hrvatska nabavka novog aviona – u razvoju). Kako bilo, Gripen je oduvijek slovio kao najbolji izbor za mala ratna zrakoplovstva poput hrvatskog zbog svojih relativno jednostavnih i jeftinih (barem u mjerilima ratnog zrakoplovstva) troškovima korištenja.

Iako nitko ne spori da je Gripen dobar aparat, kao glavna mana, kako u Hrvatskoj tako i u ostatku svijeta gdje je konkurirao na natječajima, se spominjala specifična pozicija Švedske koja je neutralna zemlja s visoko izgrađenom građanskom kulturom koja je vrlo kritična prema političkim i društvenim događanjima koja nisu po njihovim standardima. Što to konkretno znači? U proteklom natječaju u Hrvatskoj, na kojem je pobijedio izraelski F-16 Barak, se kao glavni nedostatak Gripena spominjalo nepostojanje garancije države, odnosno Kraljevine Švedske tom projektu. To u konačnici znači da bi se moglo dogoditi, ukoliko bi hrvatska taj ratni zrakoplov koristila za išta drugo osim za svečane parade i air policing, da bi švedske vlasti mogle hrvatsko hipotetsko obrambeno ili savezničko ratno djelovanje u sklopu NATO-a proglasiti neprihvatljivim po njihovim mjerilima te uvesti sankcije Hrvatskoj na isporuku rezervnih dijelova, naoružanja, a možda i samog održavanja zrakoplova koji bi kao takvi postali neuporabljivi. Da ovakvi strahovi nisu besmisleni, pokazuje nam primjer sa švedskim odličnim protubrodskim raketama RBS-15 koje je još 1980-ih nabavila Jugoslavija, a kojih je dobar dio na ovaj ili onaj način (sukcesijom ili ratnim plijenom) završio u Hrvatskoj ratnoj mornarici. No, kada je Hrvatska željela održavati i modernizirati te rakete kasnih 2000-ih, pojašnjenje je bilo da to nije moguće jer Hrvatska nije kupac ni izvorni korisnik tih raketa. Zbog svega toga postoji ozbiljna bojazan da, iako je Švedska moćna industrijska sila i utjecajna članica EU koja bi nam puno mogla pomoći oko eura, Schengena, EU investicija i sl., da bi ipak po pitanju ratnog zrakoplovstva tu moglo biti problema.

S druge strane, u igru za isporuku novog hrvatskog borbenog zrakoplova se ozbiljno uključila Francuska sa svojim rabljenim, jer nam je novi preskup, Rafaleom. Kuloari govore da je premijeru Andreju Plenkoviću i ekipi oko njega to možda i najprihvatljivija ponuda – Francuska je u EU moćna, ili čak i moćnija od Švedske, a uz to nam je i NATO saveznica i puno je fleksibilnija po pitanju principa međunarodnog prava i konvencija pri korištenju njihova oružja nego što je to slučaj sa Švedskom. Treći, možda i najmoćniji igrač, su tu Amerikanci sa svojim F-16 kojeg nude u svim mogućim verzijama, a što je pak opcija koja je najprihvatljivija predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću i dijelu vojnog establishmenta u Hrvatskoj. Naime, trenutno su u ponudi, a što će svakako biti potvrđeno nakon otvaranja službenih ponuda u MORH-u, novi zrakoplovi F-16 Block 70/72 iz SAD-a, a nedavno je došla i informacija koja nije demantirana da su Hrvatskoj iz SAD-a ponuđeni i rabljeni F-16 Block 20 s mogućnošću nadogradnje na Block 50/52. U igri su i rabljeni F-16 iz Norveške i Grčke. No, nagađa se da bi u igri ponovno mogao biti i Izrael sa svojim F-16 Barakom, možda i s puno kvalitetnijim F-16 Sufa, a koji je pak navodno u međuvremenu uspio od Trumpove administracije dobiti dozvolu da te zrakoplove preproda Hrvatskoj uz sve garancije američkog proizvođača Lockheed Martina.

Iako za sada još nije poznata cijena i uvjeti za bilo koju od ovih ponuda, jasno je da se u svakom slučaju radi o iznosu koji varira između 500 milijuna i dvije milijarde dolara. S obzirom na gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, pad BDP-a, rast nezaposlenosti i sve probleme koje su nam korona kriza i potres u Zagrebu donijeli, teško je zamisliti da bi u takvim uvjetima Vlada, koja ovisi o tankoj većini s manjinskim zastupnicima, mogla donijeti odluku da 5-10 milijardi kuna izdvoji sada za opremanje vojske.