U hitnu saborsku proceduru Vlada priprema pustiti izmjene zakona o privatizaciji Ine. Resorno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike prijedlog je stavilo u javnu raspravu koja će trajati do 22. siječnja, a kako se i očekivalo, izmjenama se slijede napuci Europske komisije kojima se ukratko odustaje od članka 10., važnog jer je dosad štitio poziciju države i bio brana mađarskom Molu da postane većinski vlasnik Ine.

Budući utjecaj
Same izmjene ovog zakona nisu neočekivane, jer je zbog najave da ih se priprema i Komisija ljetos obustavila spor protiv Hrvatske pred sudom EU u Luksemburgu, no vijest i sadržaj novih odredbi otvorile su ponovno propitkivanje što je državi Ina i kakav će biti njezin utjecaj ubuduće. Već dvije godine želja je premijera Andreja Plenkovića da Hrvatska otkupi dionice mađarskog Mola, no posljednjih mjeseci iz Vlade su dolazile nejasne poruke oko pregovora i daljnjih odnosa države i Mola, posebice nakon susreta s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u prosincu.

Primjerice, dotad osporavana namjera gašenja sisačke rafinerije, koje po želji Mola uprava Ine godinama neuspješno gura, više nije sporna kao nekad i počinje se promatrati u okviru njezine ekonomske isplativosti. Nepoznanica je i u kojoj fazi su pregovori oko otkupa dionica. No, za nekadašnjeg direktora Ine i konzultanta fokusiranog na naftni biznis Davora Šterna aktualni zakonski prijedlog znači da se Hrvatska oprašta od Ine. "Odustali smo od pregovora i Mol će dobiti priliku doći do potpunog vlasništva", uvjeren je Štern.

Napominje i da zakonske odredbe u Hrvatskoj ne predstavljaju veliku važnost budući da je i po postojećem propisu Hrvatska imala na raspolaganju alat za obranu svojih interesa u Ini, ali ga nije koristila. Iz postojećeg zakona o privatizaciji Ine za Bruxelles je bilo sporno to što su državi dodijeljene posebne ovlasti, uključujući pravo na veto na odluke poduzeća u pogledu prodaje dionica ili imovine iznad određene vrijednosti. Osim toga, država se može protiviti i važnim odlukama Uprave, od promjene djelatnosti poduzeća, dodjele koncesija ili promjene adrese sjedišta tvrtke. 

Zaštitu tražimo na sudu
"Takvo bezuvjetno pravo veta nadilazi ono što je nužno za zaštitu sigurnosti opskrbe energijom i da je stoga neproporcionalno", objavila je Komisija 13. srpnja 2017., kada je predmet uputila Sudu EU. Po novom prijedlogu dioničar koji posredno ili neposredno, sam ili djelujući zajednički stječe više od 25 ili 50 posto dionica s pravom glasa treba o toj namjeri izvijestiti resornog ministra, u ovom trenutku zaštite okoliša i energetike, te podnijeti dugoročni plan poslovanja, na koji u predviđenim rokovima Vlada daje suglasnost.

Ostavljena je mogućnost uskraćivanja suglasnosti za stjecanje dionica u slučaju da Vlada ocijeni prijetnju javnoj sigurnosti i opasnost za redovnu opskrbu energijom i zaštitu sigurnosti infrastrukture za opskrbu energijom, a u tom slučaju dionice bi njihov vlasnik morao ponuditi na otkup državi.

Ne ponudi li ih, predviđa se da to pravo Vlada ostvari tužbom pred trgovačkim sudom. U prijedlogu je predviđena mogućnost uvida države u odluke Inine uprave, i to ne preko članova u upravi, kao što je do sada bio slučaj, nego predstavnika bez prava glasa koji bi izvještavali ministra energetike o spornim odlukama i koji bi mogao raditi na zaustavljanju njihove provedbe preko privremene mjere i hitnih postupaka na trgovačkom sudu.