Proračun je veći u odnosu na rebalansirani proračun za 2023., a samo povećanje odgovara stopi inflacije. Planirani rast proračuna odnosi se najvećim dijelom na inflaciju i s njom povezan porast plaća i materijalnih troškova zaposlenika grada i gradskih ustanova.
U proračunu se planira rast prihoda od poslovanja i prodaje imovine, s milijardu i 325 milijuna eura na milijardu i 411 milijuna eura. U 2024. planira se i rast zaduživanja u odnosu na prethodnu godinu, s 89 milijuna eura na 119 milijuna eura.
Novi kredit od 200 milijuna eura
Velik dio planiranih zaduženja u 2024. odnosi se na kredit koji Grad Zagreb planira povući od Europske investicijske banke.
Ukupno, u razdoblju do 2025. za strateške projekte i projekte dekarbonizacije planira se uložiti 200 milijuna eura koje će pozajmiti od EIB-a, po povoljnijim uvjetima od tržišnih, a samo 2024. godine oko 80 milijuna eura.
Novac europske banke ići će za sufinanciranje kapitalnih projekata koji će dobiti novac iz europskih fondova te u energetske investicije.
“Nakon dvije i pol godine odgovornog upravljanja, koje je rezultiralo stabilizacijom financija, a koje su potvrdile i svjetske kreditne agencije (…), proračun možemo usmjeriti na izgradnju i obnovu čak 7 strateških projekata”, istaknuo je Tomašević u izjavi za medije.
Na brifingu za novinare u gradskoj upravi predstavljeno je 7 strateških projekata, među kojima su i oni započeti u ovoj godini.
Riječ je o projektu gradske knjižnice i društveno-kulturnog centra Paromlin, bazena Špansko, rekonstrukcija Doma sportova, izgradnja stadiona Kranjčevićeva, obnova Kina Europe. Planiraju se izgradnje dvaju novih tramvajskih pruga u Sarajevskoj i Heinzlovoj ulici.
Upitan završetak strateških projekata
Među njima, izgradnja Paromlina očekuje se početkom 2024., a za tih sedam projekata, ukupno se u 2024. godine planira izdvojiti 55 milijuna eura.
Dovršetak se očekuje u narednim godinama, no upitno je hoće li se ijedan od tih projekata dovršiti do kraja mandata aktualne gradske vlasti. Međutim, njihovo dovršavanje očekuje se do 2026. godine.
Gradonačelnik Tomašević dodao je da je ovakvom investicijskom zamahu značajno doprinijela i rekordna iskorištenost EU fondova u 2023. godini od 150 milijuna eura, što je čak pet puta više od najboljeg rezultata bivše gradske uprave koja je 2019. povukla 30 milijuna eura.
Ipak, planirani prihodi iz EU fondova u 2024. se smanjuju na 112 milijuna eura, a smanjenje će se dogoditi zbog isteka Fonda solidarnosti za obnovu.
Do kraja sljedeće godine 10 novih vrtića
I u proračunu za 2024. godinu planira se suficit od 40 milijuna eura, kojima se prema planu, pokriva dio akumuliranog duga koji će grad nastavljati plaćati do 2025. godine.
U 2024. godini očekuje se otvaranje 10 novih vrtića, što će uz 4 koja će biti izgrađena do kraja 2023. godine, biti ukupno 14 novih dječjih vrtića u mandatu aktualne gradske uprave.
“Time će se kapaciteti vrtića povećati za oko 2.500 djece te će biti postignut ključan cilj gradske uprave o univerzalnoj dostupnosti dječjih vrtića svoj djeci na području Grada Zagreba”, istaknula je zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec.
„Ovome treba dodati i 16 škola izgrađenih, dograđenih ili obnovljenih do kraja 2023. uz njih još 5 do kraja mandata, čime će broj novih i obnovljenih škola u mandatu doseći brojku od barem 21 škole“, naglasio je zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet.
U izdacima koji se odnosi na gospodarenje otpadom, u 2024. godini nije predviđeno izdvajanje za nijedan od velikih projekata izgradnje infrastrukture kojima bi se trebao riješiti problem gospodarenja otpadom u Zagrebu.
Iako je u tijeku pronalaženje rješenja za kompostanu te za Centar za gospodarenje otpadom u Resniku, još nijedan od tih projekata nije potvrđen, pa o svemu u Gradskoj upravi govore bez davanja ikakvih jamstava. No, tvrdi se da novac nije problem, pa će se rebalansom lako osigurati novac kada budu sigurni da će zamišljeno moći biti realizirano.
Što se tiče novog modela odvajanja otpadom, planira se ulaganje od 4.5 milijuna eura u podzemne spremnike i 5 milijuna eura za ugradnju standardiziranih bokseva.
Za programe u kulturi financiranje se povećava za 60 posto
U 2024. godini uložit će se u 3,7 milijuna eura u rekonstrukciju okretišta Mihaljevac, a kreće i revitalizacija uspinjače, vrijedna 8 milijuna eura. Prometovat će početi i 11 rabljenih tramvaja, ukupno vrijednih 1,9 milijun eura. Uspostavit će se i Centar za upravljanje prometom sa stotinjak semaforiziranih raskrižja vrijedan 10 milijuna eura, čime će se postići značajno veća protočnost prometa.
U 2024. planirana sredstva za investicije u sport povećat će se za čak tri puta, s 5.4 milijuna eura u 2023. na 16.2 milijuna eura u 2024., a investicijsko ulaganje u odgojno-obrazovne ustanove porast će s 18.6 milijuna eura u 2023. na 29.5 milijuna eura u 2024. godini.
Nadalje, inkluzivno obrazovanje i borba protiv vršnjačkog nasilja bit će u fokusu gradske uprave u 2024. godini, kao i zaštita starijih osoba i socijalno ugroženih sugrađana, briga za djecu s teškoćama i osobe s invaliditetom, te skrb za mentalno zdravlje.
Financiranje programske djelatnosti ustanova u kulturi povećat će se za 60 posto, s 3 milijuna eura u 2023. na 4.8 milijuna eura u 2024., a investicijsko održavanje s 1.8 milijuna eura na 5 milijuna eura. Ključni iskorak bit će napravljen ka nezavisnoj kulturi čije financiranje će porasti čak dva i pol puta, s 5 milijuna eura u 2023. na 12.3 milijuna eura u 2024. godini.
Početak gradnje 288 stanova u Podbrežju
U 2024. počet će i izgradnja zgrade s 288 stanova u naselju Podbrežje, ukupne građevinske bruto površine 31.000 metara kvadrantnih, za što je u sljedećoj godini osigurano 3 milijuna eura.
U proračunu Grada Zagreba za 2024. godinu predviđeno je izdvajanje od 18.5 milijuna eura za vatrogastvo, koje će biti uloženo u nabavu nove opreme i novo zapošljavanje.
U odnosu na 2023., uložit će se 6,5 milijuna eura više u provedbu Odluke o socijalnoj skrbi, a na izgradnju dnevnom boravka za beskućnike te prenoćišta, izdvojit će se 500 tisuća eura.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Djece sve manje ili isto a vrtića sve više.. za koga to gradite?
Podbrežje ne znam di je ni zakaj to vijest…
Uključite se u raspravu