Promatrajući sve događaje s kojima je Hrvatska bila suočena posljednjih dana, možemo biti iznimno ponosni na reakcije hrvatske vlasti i institucija, ne samo na koronakrizu, već i na potres koji se dogodio u Zagrebu.

U ovom izazovnom razdoblju upravo je fascinantna dostupnost informacija svim poduzetnicima i građanima putem službenih stranica nadležnih institucija na kojima se redovito ažuriraju relevantni podaci, aktivnosti, preporuke, kontakti, mjere i sl.

Aktivnosti usmjerene prevenciji širenja COVID-19 poduzete su strelovito brzo. Kada je broj zaraženih u  Hrvatskoj dosegao troznamenkasti broj, Hrvatski sabor odlučio je povećati ovlasti Nacionalnom stožeru Civilne zaštite s ciljem da se omogući što efikasnije upravljanje sustavom dok traje epidemija koronavirusa.

ve su osobe na području Hrvatske obvezne strogo se pridržavati svih odluka Nacionalnog stožera Civilne zaštite kojima je propisan niz protuepidemijskih mjera koje se vrlo brzo nadopunjavaju strožima, kao rezultat brze reakcije na očiti neposluh građana, za njihovu dobrobit.

Potrebna sva sredstva

Vlada Republike Hrvatske je prošloga tjedna donijela niz važnih i hvalevrijednih gospodarskih mjera s ciljem očuvanja radnih mjesta i održivosti likvidnosti poduzetnika i građana tijekom koronakrize.

Potpuno svjesni da se uz štetu nastalu koronakrizom naša vlast trenutno suočava i s brojnim izazovima s obzirom na ogromne štete izazvane potresom u glavnom gradu Hrvatske, pozdravljamo mjeru odgode plaćanja poreza (poreza na dohodak i dobit) i doprinosa, međutim predlažemo da se u narednom razdoblju razmotri i mogućnost umanjenja porezne obveze, odnosno, otpis poreza i doprinosa svim poduzetnicima ili barem onima koji temeljem Odluke Nacionalnog stožera Civilne zaštite nisu u mogućnosti obavljati svoje djelatnosti, a time niti ostvarivati prihode odnosno naplatiti novčana sredstva iz kojih bi mogli podmiriti porezne obveze nastale tijekom trajanja izvanrednih okolnosti.

Prema najavama, PDV i trošarine, kao najizdašniji prihodi državnog proračuna, neće biti obuhvaćeni ovom mjerom, što ne iznenađuje s obzirom da su državnom proračunu trenutno potrebna sva raspoloživa sredstva, ali smatramo da i u tom dijelu postoje određene mjere koje Vlada može predložiti da bi se smanjio pritisak na novčane tijekove poduzetnika.

U prvom redu to se odnosi na povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama koji omogućuje plaćanje PDV-a po naplati računa, a koji prag trenutno iznosi 7,500.000 kuna (bez PDV-a).

Također, može se razmotriti i proširenje opsega primjene obračunskog plaćanja PDV-a pri uvozu putem PDV obrasca, koji se trenutno primjenjuje za ograničene skupine dobara čija je vrijednost veća od 1,000.000 kuna.

Obračunskim plaćanjem PDV-a po uvozu putem PDV obrasca izbjegao bi se odljev novčanih sredstava što bi bilo od pozitivnog utjecaja na novčane tijekove poduzetnika.

Također smatramo primjerenim, imajući u vidu sve okolnosti s kojima smo bili suočeni posljednjih dana, da Ministarstvo financija i regulatori, prvenstveno Hanfa i HNB razmotre odgodu nadolazećih rokova za predaju godišnjih financijskih i regulatornih izvještaja te prijave poreza na dobit za 2019. godinu, s obzirom da je u trenutnim okolnostima otežan pristup svim informacijama, sustavima i dokumentaciji koja je potrebna za pripremu i izdavanje istih, kako kod obveznika predaje izvještaja tako i kod savjetnika, revizora, računovodstvenih i knjigovodstvenih servisa koji ih pripremaju.

Raniji povrat poreza

Građanima se omogućuje ranije izvršenje povrata više uplaćenog poreza na dohodak i prireza pa se očekuje da će se povrati za 2019. godinu obaviti dva mjeseca ranije od uobičajene prakse, već tijekom lipnja.

Prema trendovima iz prethodnih godina, očekujemo da će većina građana za koje se provodi postupak utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak ostvariti pravo na povrat poreza, što će pridonijeti osnaživanju njihovog budžeta u ovim izvanrednim okolnostima.

Potrese nažalost ne možemo predvidjeti niti suzbiti, ali koronakriza će prestati, a kada će to biti – ovisi isključivo o nama.

Upravo mi možemo pridonijeti suzbijanju širenja koronavirusa pridržavajući se mjera Nacionalnog stožera Civilne zaštite. Home office i opća ograničenja kretanja građana i zabrana rada svakako će biti zaslužni alat u postizanju tog cilja. Kada se poslovanje vrati u normalu, poslodavci će opet biti suočeni sa svim onim «starim» izazovima – postizanju zadovoljstva radnika, privlačenju talenata i zadržavanju kvalitetne radne snage.

Smatramo da smo kao društvo pokazali zrelost za donošenje regulatornog okvira kojim se uređuju instituti koji jamče fleksibilnost rada i istovremeno njenu efikasnost.

Poštujmo donesene mjere jer što prije suzbijemo širenje koronavirusa, prije će biti otklonjene izvanredne mjere te ćemo se moći usredotočiti na obnovu gospodarstva. Nadajmo se da nećemo morati više nikada birati između postupanja s ciljem prevencije epidemije koronavirusa i postupanja s ciljem zaštite od potresa. Ostanite zdravi, a tko može i kada može – doma!

* Autorice članka su Mateja Njirić, menadžerica u Deloitteovom odjelu poreznog savjetovanja i Jadranka Orešković