Kružno gospodarstvo, odnosno gospodarenje otpadom na način da se otpad gotovo u potpunosti oporabi i ponovno iskoristi kao sirovina ili gorivo, je postao princip razvoja ekonomije Europske unije, a Hrvatska to pokušava slijediti. Ambiciozni EU ciljevi traže da se do 2030. reciklira najmanje 70 posto komunalnog otpada, a do 2025. zabrani odlaganje otpada koji se može reciklirati – plastike, metala, stakla, papira, kartona te biorazgradivog otpada.

Iako službene brojke govore da se u Hrvatskoj odvojeno prikupi nešto više od 40 posto otpada, a što je preduvjet za reciklažu, skeptici kažu da se manje od 10 posto toga otpada zbilja i reciklira i ponovno oporabi.

Kako bilo, zadnje izvješće o komunalnom otpadu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja govori da je u koronskoj 2020. godini nastalo 1.680.428 tona komunalnog otpada, odnosno 414 kilograma po stanovniku. To je smanjenje od sedam posto u odnosu na ukupnu količinu komunalnog otpada iz 2019. Značajnija smanjenja količina evidentirana su za miješani komunalni otpad i ambalažni otpad.

Odvojeno je sakupljeno 686.475 tona komunalnog otpada. Stopa odvojenog sakupljanja iznosila je 41 posto, što je povećanje za četiri posto u odnosu na 2019.

Porastu je najviše doprinijelo povećanje odvojeno sakupljenog biootpada iz kuhinja i kantina u organizaciji jedinica lokalne samouprave (JLS), te smanjenje količina miješanog komunalnog otpada i to prvenstveno u velikim gradovima: Zagreb, Split, Osijek, Dubrovnik, Pula itd. Iz Ministarstva ističu da je pozitivan trend rezultat značajnih ulaganja u infrastrukturu za odvajanje otpada i edukacije stanovništva.

Nastaviti pozitivan trend

“Od 2016. do danas je kroz dva otvorena poziva u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija odobreno 213 projekata reciklažnih dvorišta koji su sufinancirani s 85 posto EU bespovratnih sredstava, a ukupna dodijeljena sredstva iznose 465 milijuna kuna. Kroz 91 projekt provedbe izobrazno-informativnih aktivnosti obuhvaćeno je više od tri milijuna stanovnika.

Za ove projekte odobreno je 53,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava. U primarnu selekciju otpada uloženo je 315 milijuna bespovratnih EU kuna što je 85 posto investicije za nabavu 1.230.695 komada kanti i spremnika za odvojeno prikupljanje otpada za 407 jedinica lokalne samouprave.

Uz to, sufinanciraju se i izgradnje sortirnica, kompostana, nabave vozila za odvojeno prikupljanje otpada te sanacije odlagališta otpada”, ističu iz resornog ministarstva te dodaju da sve to direktno doprinosi ostvarenju ciljeva povećanja stope odvojenog sakupljanja i recikliranja otpada te smanjenju odlaganja na odlagalištima.

“Ključno je da svi, od građana, preko jedinica lokalne samouprave do nacionalne razine, svakodnevno nastave raditi na uspostavi sustava gospodarenja otpadom kako bismo u narednom periodu nastavili s ovim pozitivnim trendom i ostvarivali dobre rezultate zasnovane na razvoju kružnog gospodarstva i smanjivanju pritiska na okoliš”, zaključuju u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

U 2020. nastavlja se trend porasta broja aktivnih reciklažnih dvorišta, a time i porast količina sakupljenih putem reciklažnih dvorišta kojih je bilo 177, a u odnosu na 152 u godini prije ili svega njih 52 u 2015. godini.

Sanacija odlagališta

Javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada u 2019. godini obavljalo je 217 tvrtki. Komunalni otpad odlagao se na ukupno 108 odlagališta, a obuhvat stanovništva organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada iznosio je 99 posto – sve općine i gradovi su imali organizirano sakupljanje i odvoz komunalnog otpada.

Prema podacima iz Izvješća o radu davatelja javne usluge u 2019. godini odvojeno sakupljanje barem jedne frakcije komunalnog otpada (papir, staklo, metal, plastika) provodilo se u 95 posto JLS-a (529 JLS-a), što je za sedam posto više nego u prethodnoj godini. Tijekom 2019. na odlagališta u Hrvatskoj upućeno je ukupno 1.069.345 tona komunalnog otpada, a u susjednu Bosnu i Hercegovinu 3382 tona.

Time je sveukupno na odlaganje upućeno 1.073.706 tona odnosno 59 posto nastalog komunalnog otpada, što je sedan posto manje nego u 2018. godini. Uz 59 posto nastalog komunalnog otpada upućenog na odlaganje i 30 posto oporabljenog otpada, ostatak od 11 posto ukupno nastalog otpada upućeno je na ostale postupke oporabe/zbrinjavanja.

Od 2005. do 2019. godine ukupno je evidentirano i prati se 317 lokacija službenih odlagališta, od čega se na 306 lokacija u navedenom razdoblju odlagao komunalni otpad. Od ukupnog broja aktivnih odlagališta pripremu sanacije prijavilo je 35 odlagališta, postupci sanacije u tijeku su bili na 32 odlagališta, status saniranih ima ukupno 39 odlagališta.

Nakon dovršenih postupaka sanacije, na 37 saniranih lokacija nastavlja se s odlaganjem na sanitarni način, dok su dva zatvorena tijekom 2019. godine. Gradska/općinska reciklažna dvorišta prijavila su ukupno 47.966 tona komunalnog otpada. Riječ je o povećanju od 35 posto u odnosu na količinu komunalnog otpada preuzetog putem gradskih/općinskih reciklažnih dvorišta u 2018. godini.

Biootpad iz komunalnog otpada se odvojeno sakupljao u svega 31 posto JLS-a, a uglavnom je riječ o otpadu iz vrtova i parkova. Udio biootpada upućenog na oporabu iznosio je 14 posto što je povećanje od oko četiri posto u usporedbi s 2018. godinom. Količina odvojeno sakupljenog biootpada iznosila je 97.518 tona odnosno 19 posto ukupno nastalog komunalnog biootpada. Time nije dostignut nacionalni cilj prema kojem je planirano odvojeno prikupiti 40 posto mase proizvedenog biootpada koji je dio komunalnog otpada.

Od ukupno nastalog biorazgradivog komunalnog otpada (1.132.614 tona), 28 posto je upućeno na oporabu, što je povećanje od pet posto u odnosu na prethodnu godinu. Količina biorazgradivog komunalnog otpada odložena na odlagališta iznosila je 679.080 tona čime ciljevi vezani za smanjenje odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada također nisu dostignuti.

U odnosu na prethodne godine u 2019. godini bilježi se značajan porast količina komunalnog otpada sakupljenih putem reciklažnih dvorišta i to uglavnom glomaznog otpada, otpadnog drva i otpadnog papira. Na oporabu je upućeno 547.716 tona komunalnog otpada, a na recikliranje 547.004 tona komunalnog otpada.

Time je stopa oporabe u 2019. godini za Republiku Hrvatsku iznosila 30 posto, isto kao i stopa recikliranja. Riječ je o povećanju od pet posto u odnosu na 2018. godinu. Procijenjene količine nastalog biootpada iz komunalnog otpada ne mijenjaju se značajno od 2012. godine te u prosijeku iznose oko 530.000 tona godišnje.

U 2019. godini količina odvojeno sakupljenog biootpada povećala se za 27.494 tona u usporedbi s 2018. godinom. Odvojeno sakupljanje biootpada provodilo se na području 172 JLS.

Udio biootpada upućenog na oporabu je iznosio 14 posto što je povećanje od oko četiri posto u usporedbi s 2018. godinom. U 2019. godini bilo je aktivno 10 kompostana koje su obradile 44.927 tona komunalnog otpada.

U bioplinskim postrojenjima, anaerobnom digestijom obrađeno je 17.877 tona komunalnog otpada u šest bioplinskih postrojenja, što je značajno povećanje od 10.638 tona u usporedbi s 2018. godinom. Uz 30 posto otpada upućenog na oporabu, na odlagalištima otpada odloženo je 1.072.727 tona komunalnog otpada odnosno 59 posto nastale količine komunalnog otpada.

Napredak ide sitnim koracima

Riječ je o smanjenju od sedam posto u odnosu na 2018. godinu. Ostatak od 11 posto ukupno nastalog otpada odnosi se na ostale postupke (količine upućene u postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada, procijenjene količine za neobuhvaćeni dio stanovništva, količine koje su privremeno uskladištene te količine zbrinute nekim od ostalih postupaka zbrinjavanja).

Količina nastalog biorazgradivog komunalnog otpada za 2019. godinu iznosila je 1.132.614 tona što je povećanje od oko dva posto u odnosu na 2018. godinu kada je količina nastalog biorazgradivog komunalnog otpada iznosila 1.109.011 tona. Odloženo je 679.080 tona biorazgradivog komunalnog otpada što je za 65.426 tona manje u odnosu na 2018. godinu.

Kada se na kraju pogledaju sve brojke, jasno je da u gotovo svim segmentima gospodarenja otpadom ostvaren napredak, ali presporim tempom da bi se postigli zadani nacionalni i EU ciljevi. Zbog toga će biti potreban dodatan napor kako bi se prvenstveno smanjila količina otpada te još povećala svijest građana o važnosti izdvajanja korisnog otpada. Nužno je i daljnje poboljšanje postojeće i izgradnju nove infrastrukture za gospodarenje komunalnim otpadom, koja će omogućiti obradu sakupljenog otpada.