Izaziva li kolona više tisuća kamiona natovarenih robom strah kod domaćih gospodarstvenika?

Autor: Marija Brnić , 23. prosinac 2020. u 13:01
Foto: Reuters

Panike nema jer je u ovoj godini Britanija 20. vanjsko-trgovinski partner Hrvatske, iako izvoz posljednjih godina bilježi rast.

U najprometnijoj europskoj trajektnoj luci, britanskom Doveru, još prije godinu dana uvjeravali su da su spremni za različite scenarije koji slijede zbog neizvjesnosti zaključenja sporazuma o budućim odnosima Ujedinjenog Kraljevstva i EU, no, ipak su zatečeni zastojem i kolonama više tisuća kamiona natovarenih robom.

Britanska trgovina je stala, i to ne zbog očekivanog razloga, nepostizanja nepostizanja dogovora oko odnosa nakon Brexita, nego straha od novog soja virusa korone, premda Britanci sumnjaju da Francuzi, koji su najžešći u zatvaranju granica, uvjereni da tu postoji i taktike radi pritiska da se u narednih osam dana ipak postigne dogovorni budući odnosi.

Trenutku blokadu prometa osim Francuske nametnule su i Njemačka, Nizozemska, Italija, Austrija i još neke članice, a toj EU osovini pristupila se vrlo brzo i Hrvatska, uvodeći prekid zrakoplovnih linija s Britanijom.

U iščekivanju kompromisa između Londona i Bruxellesa, zbog virusa, ali i sporazuma kojim će se regulirati daljnji odnosi s Britanijom, među hrvatskim gospodarstvenicima nema dramatike kao u nekim drugim članicama.

Kaosa nema dijelom zbog činjenice da su proteklih godinu dana prijelaznog razdoblja i same tvrtke koje posluju na britanskom tržištu, prošle edukaciju i pripremu za sve moguće scenarije, preko Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskih izvoznika i HUP-a, te nadležnih državnih institucija.

180

milijuna eura vrijedna je robna razmjena Hrvatske i Britanije ove godine

S druge strane, u zastoju je i turizam, a kad je posrijedi sam izvoz, kako kažu u Udruženju Hrvatskih izvoznika, ove godine problem je svima Covid-19, pa sam upitnik oko dogovora Britanije i kontinenta i nije u prvom planu.

Činjenica da nema prevelikog uzbuđenja i panike među domaćim gospodarstvenika rezultat je i toga što Britanija, iako izvoz posljednjih godina bilježi rast, pa čak i u ovoj korona-godini, ipak nije među hrvatskim izvoznim top-tržištima.

Točnije, u ovoj godini Britanija je 20. vanjsko-trgovinski partner Hrvatske, a u ukupnoj robnoj razmjeni ima udjel od od 1,29 posto. Do sada je odnos uvoza i izvoza u pravilu bio na strani Britanije, no ove godine nakratko, u prvom polugodištu, po prvi puta ostvaren je bio suficit.

Velika Britanija jedna je od zemalja s kojom ni u uvjetima koronakrize još nije zabilježen negativan trend, iako polako dinamika rasta slabi, pa je s 25 posto u prva četiri mjeseca do kraja rujna skliznuo na 2,1 posto. U brojkama, hrvatski izvoz na britanskom tržištu u ovoj godini prešao je 180 milijuna eura.

Sve nadležne institucije u Hrvatskoj izdale su i zadnja prosinačka upozorenja hrvatskim gospodarstvenicima i financijašima i u svima je sadržano upozorenje da se ovako s Britanijom, kao dosad, posluje samo još osam dana.

Od 1. siječnja 2021. UK postaje tzv. treća zemlja i režim poslovanja će se znatno razlikovati, i u slučaju dogovora, a pogotovo u slučaju nepostizanja dogovora s EU. Ne bude li ratificiran sporazum o uspostavi budućeg partnerstva EU i UK, međusobna će se trgovina obavljati po uvjetima Svjetske trgovinske organizacije, a što je sve izglednije, ističu u HGK.

Hanfa, pak, poziva sve pravne i fizičke osobe iz Hrvatske koje koriste usluge financijskih posrednika iz UK da pažljivo prouče dostupne informacije o implikacijama završetka prijelaznog razdoblja i poduzmu potrebne korake kako bi procijenili učinke na svoje poslovanje.

1,29

posto udjel je Britanije u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske i inozemstva

S 1. siječnjem Hanfa će iz svojih registara izbrisati društva sa sjedištem u UK i Gibraltaru, koja su bila ovlaštena pružati usluge u Hrvatskoj, odnosno distribuirati financijske instrumente, proizvode osiguranja, kao i fondove kojima upravljaju društva za upravljanje iz UK.

HGK, pak, pokušava analizirati neizravni utjecaj Brexita preko vjerojatnog usporavanja gospodarskog rasta u pojedinim članicama EU, a koje su značajan partner hrvatskog gospodarstva. Procjenjuju da bi taj utjecaj na Hrvatsku također trebao biti ograničen.

Očekuje se, naime, da utjecaj na najveće vanjsko-trgovinske partnere Hrvatske, na Njemačku, Italiju, Austriju i Sloveniju, ne bi trebao biti izražajniji, a najveći negativan utjecaj očekuje se na Irsku i Nizozemsku, s kojima Hrvatska, međutim, ima slabiju gospodarsku povezanost.

Zanimljivo je, u tom kontekstu, da su i u nedavnoj anketi koju je provela Europska gospodarska komora Eurochambers među 58 tisuća gospodarstvenika iz europskih zemalja, upravo Brexit kao svoj najveći problem u narednoj godini istaknuli upravo gospodarstvenici iz Irske i Nizozemske, dok je od sedam glavnih problema za najveći broj zemalja Brexit na zadnjem mjestu, uključujući i Hrvatsku.

Drugima je ove godine, kao nikad ranije, najveći problem rast troškova poslovanja. HGK procjenjuje da bi novi način poslovanja s UK u Hrvatskoj najviše mogli osjetiti izvoznici prehrambenihi proizvoda i prerađivačka industrija, zbog uspostave carinskog nadzora i graničnih kontrola, koje će zahtijevati više vremena i povećati troškove.

Nova pravila poslovanja negativno će osjetiti i izvoznici farmaceutskih proizvoda, koji prema podacima za 2019. čine 10 posto našeg izvoza.

S obzirom na to da UK zauzima peto mjesto u hrvatskom izvozu usluga s ostvarenjem od 993,5 milijuna eura u prošloj godini, a koje se pretežno odnosi na financijske usluge, turizam, prijevoz i IT, dodatno bi mogao biti pogođen taj segment, posebno turistički zbog pada vrijednosti funte i smanjenja potrošnje Britanaca.

Taj efekt vidjet će se brzo, već na proljeće, a koliko su oni značajni za hrvatsko tržište najbolje se spoznalo po lošim učincima za jug Hrvatske tijekom ovogodišnje sezone, posebno na dubrovačkom području, jer Britanci su pretežno aviogosti.

Komentirajte prvi

New Report

Close