U razgovoru za portal Agrobiz  Blaženka Mičević govorila je o tom i još mnogim problemima koji koče kvalitetno raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem i sređivanje ovog sektora.

U godinu dana državno poljoprivredno zemljište povećano je sa 738 na 835 tisuća hektara. Otkuda je izronilo novih gotovo 100 tisuća hektara?

Za prvoga povlačenja podataka iz katastra uzeli smo sve površine koje su bile upisane na posjednika Republiku Hrvatsku, općenarodnu imovinu i društveno vlasništvo. Kroz prošlu godinu dana otkrili smo niz novih podataka, primjerice o zemljištu koje je u katastru bilo upisano izravno na bivše PIK-ove, a ne na RH, kao i o tome kako su i neke fizičke osobe bile izravno upisane kao zakupci. Reagirale su novim brojkama i neke općine pa smo i taj dio podataka povukli. No, tu nije kraj jer i nadalje pronalazimo nove hektare.

Što taj novi podatak konkretno donosi u raspolaganju zemljišnim fondom?

Značajno je povećan no najviše nas brine to što u novim hektarima ima podosta zemljišta koje je uključeno u šumsko-gospodarski osnov (ŠGO), a na terenu zapravo nije šuma.

Radili smo analizu koja je pokazala kakvo je stanje po županijama glede usporedbe podataka o državnome poljoprivrednom zemljištu (oranice, pašnjaci, livade) s podacima o poljoprivrednome zemljištu koje je u ŠGO. Primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji od 69 tisuća hektara poljoprivrednoga zemljišta čak je 65 tisuća upisano u šumsko gospodarski osnov. Izdvojimo li iz toga barem 1000 hektara, jer to uistinu nije šuma niti će ikada biti, otvara se mogućnost za poljoprivredu, a ona se u Splitsko-dalmatinskoj županiji nema kamo širiti, nema novih poljoprivrednih površina. Na novih 1.000 hektara može se podići voćnjake, maslinike, uzgajati ljekovito bilje ili nešto drugo. Kanimo u svim županijama ustanoviti što nije šuma niti je pripremljeno za pošumljavanje te razgovarati s Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskim šumama kako bi se vidjelo koji se dio takvih površina može ustupiti poljoprivredi. Uspijemo li barem 10 tisuća hektara novih površina privesti poljoprivrednoj proizvodnji, napravili smo puno.

Lani ste najavljivali informacijski sustav sa svim podacima u vezi s državnim poljoprivrednim zemljištem te njegovu otvorenost i za javnost no još ga nema. Zašto?

U završnoj je fazi, jedinice lokalne samouprave moraju nam dati još neke podatke. Planiramo ga javnosti učiniti dostupnim ujesen, s evidencijom svih ugovora, vidjet će se sve državno zemljište i status čestica. Za one pod zakupom bit će navedeno tko je zakupac, dokad ugovor traje, po kojemu osnovu je sklopljen te zakupnina koju plaća. Vidjet će se koje su čestice prodane i one koje su još dostupne te za koje ćemo raspisivati natječaje. Kada se puste takve informacije u javnost vjerojatno će isplivati novi problemi no to je dobro jer se takvim portalom problemi mogu brže i transparentnije rješavati. Hrvatski građani imaju pravo znati kako se koristi državno poljoprivredno zemljište i tko ga koristi, stoga podaci moraju biti javno dostupni

Što je pokazala inventura koju ste proveli nad državnim parcelama?

Analiza ugovora otkrila je puno. Našli smo 5.000 korisnika koji državi duguju 220 milijuna kuna za prošlih deset godina Još istražujemo 11.000 korisnika čiji je dug veći od 800 milijuna kuna.

Cijeli razgovor pročitajte ovdje.