No, formalnu odluku o izborima donosi Vlada, koja ih mora raspisati najranije 60, a najkasnije 30 dana prije isteka mandata aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, navodi dnevnik u broju od srijede.

Ove zakonske i ustavne odredbe Vladi omogućuju raspisivanje izbora na čak pet mogućih datuma između 19. prosinca i 19. siječnja. S obzirom na to da se izbori uvijek održavaju nedjeljom, mogući izborni dani bili bi 22. i 29. prosinca te 5., 12. i 19. siječnja.

U HDZ-u su se, dakle, odlučili za najraniji mogući datum, no izvori Večernjeg lista tvrde da u tome nije bilo neke posebne kalkulacije, odnosno kako nisu razmišljali o tome koji bi od mogućih datuma bio povoljniji za njihovu kandidatkinju.

"Nema tu nikakve intrige ni nekog posebnog razloga zašto smo se odlučili baš za 22. prosinca. I raniji predsjednički izbori bili su krajem prosinca, a s obzirom na ustavne rokove, nema smisla kalkulirati s datumima u siječnju i raspisivati izbore u zadnji čas", kazao je visokopozicionirani član HDZ-a, uključen u kampanju Kolinde Grabar-Kitarović.

A kalkulacije vezane uz najpovoljniji datum izbora mogle bi se vezati uz činjenicu da njihov prvi krug pada o Božiću, kada je najviše birača u Hrvatskoj, dok drugi krug pada u siječnju, u vrijeme školskih praznika, kada su mnogi na skijanju.

Analitičar Žarko Puhovski smatra da ta činjenica nije bez utjecaja na mogući ishod izbora i uvjeren je da je izostanak dijela birača zbog zimskih praznika na izborima 2015. godine negativno utjecao na rezultat bivšeg predsjednika Ive Josipovića.

"Da nije bilo skijanja i snježnog nevremena, Josipović bi možda i dobio te izbore", kaže Puhovski. Napominje i da su birači koji su tada nedostajali Josipoviću oni koji bi sada u drugom krugu trebali "podebljati" šanse Zorana Milanovića, ako se ostvare prognoze po kojima je njegov ulazak u drugi krug izvjestan, donosi Večernji list.