Vaučeri za obrazovanje polako mijenjaju lošu statistiku Hrvatske kao nacije koja nije sklona učiti i dodatno se obrazovati.

Brojke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazuju da je krajem ožujka u programe obrazovanja i osposobljavanja bilo uključeno više od 31 tisuće osoba, od čega je 20 posto koristilo vaučere (6181). I dalje je to niska brojka, no praksa pokazuje da je državno financiranje obrazovanja odraslih putem vaučera populariziralo stjecanje novih znanja i vještina među starijom populacijom.

U dvije godine, od travnja 2022. kada je krenula provedba vaučera za obrazovanje, do travnja 2024., dodijeljeno je 20.800 vaučera, kažu iz HZZ-a.

“Dosadašnja provedba sustava vaučera pokazuje odlične rezultate te veliki interes zaposlenih i nezaposlenih osoba te pružatelja usluga – obrazovnih ustanova”, ističu iz HZZ-a dodajući da trenutačno gotovo 7000 korisnika putem vaučera pohađa neki od obrazovnih programa, a do kraja godine trebalo bi ih biti uključeno još barem 6000.

Ukupno je država za obrazovanje odraslih putem vaučera od početka provedbe do sada isplatila 16,2 milijuna eura, kažu iz HZZ-a. Nedavno provedena anketa Sveučilišta Algebre sada daje i uvid u to tko su oni koji se odlučuju dodatno educirati. Uglavnom su to visokoobrazovane, zaposlene osobe u dobi između 25 i 39 godina, pokazuju rezultati visokoobrazovne institucije koja je primila više od 12 tisuća prijava za svoje programe, a odobrila nešto više od 7500.

Podiže inovativnost
Također, vaučere su više koristile žene (55 posto) nego muškarci (45 posto). Više od polovice, 65 posto, su visokoobrazovani, dok se na stjecanje novih znanja i vještina odlučuje 23 posto onih sa završenom srednjom strukovnom i četverogodišnjom školom. Također, programe obrazovanja većinom upisuju zaposlene osobe (72 posto).

Anketa Algebre pokazuje i da su polaznici vrlo zadovoljni programom vaučera za obrazovanje. Njih 90 posto kaže da je u potpunosti pokrio zahtjeve tržišta rada, a više od polovice (64 posto) da je završeni program puno ili značajno utjecao na razvoj ili promjenu karijere.

Ovo je važno jer se, posebno u vrijeme digitalizacije i automatizacije, radne prakse iznimno brzo mijenjaju. Oni koji ulažu u sebe mnogo su konkurentniji na tržištu rada, pokazuju istraživanja. Također, dodatno obrazovanje i trening podižu inovativnost kompanije. Kao važna prednost vaučera ističe se i povećanje broja stručnjaka za informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) kojih u Hrvatskoj nedostaje.

“Program ocjenjujemo odličnim te smatramo da on doista može učiniti razliku u povećanju broja IKT profesionalaca u zemlji, kako kroz prekvalifikaciju tako i kroz stvaranje novih stručnjaka. Naime, trenutačni broj od oko 64 tisuća IKT stručnjaka nije dovoljan za ostvarivanje svih ciljeva iz Strategije Digitalne Hrvatske do 2032. godine, zato je ključno nastaviti s ulaganjima kroz sredstva dostupna putem fondova EU”, kaže Igor Kundić, član Uprave Algebre.

Do 2030. godine Hrvatska bi broj IKT stručnjaka trebala povećati za minimalno 35 tisuća, na 100 tisuća, odnosno na udio od 7% u ukupnoj radnoj snazi (s trenutačnih 3,7%).

Koliko će ove godine biti uloženo u vaučere za obrazovanje, mjeru aktivne politike zapošljavanja koja je 2022., kada je uvedena, s trona bacila dugo godina najpopularniju mjeru samozapošljavanja, iz HZZ-a nisu naveli.

No poznato je da je u okviru ESF+ programa osigurano 140 milijuna eura za vaučere namijenjene digitalnim programima obrazovanja. Od ukupno 243 dostupnih programa obrazovanja najtraženiji su, pokazuju podaci HZZ-a, bili oni koji su usmjereni na stjecanje digitalnih vještina.

Korisnici su tako najviše interesa pokazali za stjecanje znanja u području internetskog marketinga i brendiranja. Slijedi edukacija za knjigovođu te za asistenta za upravljanje projektima knjigovođe (ovi programi od početka travnja više nisu dostupni).

Dizajnerska usavršavanja
Tek peti program po atraktivnosti na državnoj razini – programer korisničkog sučelja – najpopularniji je na Sveučilištu Algebra. Slijedi ga program edukacije za grafičkog dizajnera te dizajnera korisničkog sučelja.

Anketa Algebre pokazuje da je najčešći motiv upisa njihovih programa želja za dodatnim obrazovanjem, a nešto rjeđi za promjenom karijere. Zanimljivo, čak 78 posto korisnika njihove je programe upisalo putem vaučera čiji je prosječan iznos 996 eura. Bez ovih vaučera, dakle, broj onih koji se dodatno obrazuju u Hrvatskoj bi bio, vjerojatno, bitno niži.

Da Hrvatska po tom pitanju bitno zaostaje za ostatkom Europe pokazuju svi dostupni podaci. Oni Eurostata kažu da kod nas tek 4,4 posto odraslih u dobi između 25 i 64 godina sudjeluje u dodatnim programima obrazovanja i treninga. U Europskoj uniji taj je prosjek bitno viši i iznosi 11,9 posto. Hrvati su i dalje jako daleko od Šveđana koji su najbolji u Europi po pitanju stjecanja novih znanja i vještina. U toj skandinavskoj državi dodatno se obrazuje čak 36 posto odraslih.

Vaučeri su način kako popraviti niske postotke cjeloživotnog obrazovanja u Hrvatskoj, no ne i jedini. Njegove važnosti moraju postati svjesni i zaposlenici, a još više njihovi poslodavci.