Izmjene zakona o HGK kakve se najavljuje nakon prošlotjednog sastanka koalicijskih partnera i premijera Andreja Plenkovića ostavile su začuđenima mnoge koji su godinama zazivali čekali jasnu poruku o tome da članstvo u HGK postaje dragovoljno, pitanje izbora svakog gospodarstvenika. I

deja je, naime, da se članstvo zadrži kao obveza, ali da male tvrtke budu oslobođene obveze plaćanja članarina, koja za tu dominantnu kategoriju članica (97%) iznosi 42 kune mjesečno.

Već sama činjenica da će dio tvrtki ostati u obvezi financiranja za pravne stručnjake je dvojben jer dovodi poduzetnike u ustavnu neravnopravnost, budući da u podmirenju obveze ustav ne razlikuje kategorije poduzetnika.

Riječ je o parcijalnom rješavanju problema nezadovoljstva (dijela) gospodarske javnosti postojećim komorskim modelom, koji će, kažu pravnici, ako se realizira po najavljenom konceptu, otvoriti nove podjele i nastaviti generirati osjećaj nepravde kod poduzetnika.

Drugim riječima, ako se ide u promjenu i ukidanje članarina za HGK i njegovo stavljanje na tržište onda takvu reformu treba dobro osmisliti i pripremiti. Za sada ni u HGK ni u resornom Ministarstvu gospodarstva nismo dobili detaljnije informacije od kada bi se trebala početi primjenjivati nova pravila, odnosno koliki će biti prijelazni rok za oslobađanje tvrtki davanja komorskih članarina.

Neslužbeno se može čuti da taj koncept predviđa niz promjena u samoj definiciji veličine poduzetnika, kao i da će za članarine koje će plaćati manji broj tvrtki biti “korigirane”. Detalja još nema, no postojeći kriteriji po kojima se u HGK određivalo veličinu poduzeća i pripadajuću članarinu razlikovao se od kriterija koje postavlja zakon o računovodstvu.

Po tom se zakonu poduzetnike razvrstava na mikro i male, srednje i velike poduzetnike ovisno o iznosu ukupne aktive, prihoda i prosječnog broja radnika tijekom poslovne godine.

Mikro poduzetnici ne smiju prijeći dva od tri uvjeta – aktiva od 2,6 milijuna kuna, prihodi 5,2 milijuna i 10 zaposlenih, mali poduzetnici ne smiju imati više od 30 milijuna kuna aktive, 60 milijuna prihoda i 50 radnika, dok su srednji poduzetnici oni koji ne prelaze 150 milijuna kuna aktive, 300 milijuna kuna prihoda i 250 radnika.

Kod obračuna članarina, HGK definira tri grupe, od kojih prvu, onih koje se smatra malima i trenutno čine većinu članica i sada bi trebala biti oslobođena članarina, čine tvrtke koje ne prelaze dva od tri kriterija – 7,5 milijuna kuna ukupne aktive, 15 milijuna kuna prihoda i 50 zaposlenih.

Drugu grupu, srednje velikih tvrtki, zadovoljavaju one s aktivom do 30 milijuna i prihodima do 59 milijuna, te 250 zaposlenih. Ta kategorija poduzetnika trenutno plaća mjesečnu članarinu u iznosu od 1083 kune, dok veliki poduzetnici koji prelaze dva od tri spomenuta kriterija u obvezi su mjesečno uplaćivati 3973 kune.

Koliko bi mogle rasti članarine, zasad nema ni neslužbenih informacija, no izgledno je da će to uslijediti nakon preustroja. Sada od članarina HGK ubire oko 160 milijuna kuna, a od ostalih usluga i aktivnosti oko 32 milijuna.

Otvoreno pitanje ostaje i što od prava će moći nastaviti bez naknada koristiti oni koji ne budu ne plaćali članstvo, kao i hoće li i koliko rasti troškovi usluga koje HGK i sada naplaćuje.

Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić najavio je da će dio financiranja aktivnosti HGK biti prenesen na državni proračun, međutim još uvijek nema detalja o razgraničenju financiranja iz fiskalnih i parafiskalnih izvora.

Nema odgovora niti ostaje li reforma komorskog sustava samo na obveznim članarinama za HGK, jer je u ranijim najavama bila je uključena i Hrvatska obrtnička komora, koju se trenutno ne spominje. Na kraju, enigma ostaje što se točno želi postići time da se zadrži obveznost članstva, uz isključenje većeg dijela njegovog financiranja.

Komori to teško može očuvati autoritet kod onih koji žele dobrovoljnost članstva, a s druge strane, HGK će lišiti mogućnosti da se primjerice, iduće godine kada se bude utvrđivala reprezentativnost socijalnih partnera kandidira za ulazak u GSV.

Činjenica da nije dragovoljna udruga gospodarstvenika, već javni sustav s obveznim članstvom, dosad je, naime, bila kočnica HGK, da uz HUP, kao predstavnik gospodarstva sudjeluje u pregovorima s Vladom i sindikatima o važnim zakonima i politikama.