Ne računajući nekoliko preostalih dana svibnja, Hrvatski sabor ima još točno 14 dana zasjedanja u lipnju i početku srpnja da imenuje novo vodstvo Hrvatske narodne banke.

Po svemu sudeći, u fotelji guvernera i u narednom mandatu mogao bi ostati aktualni šef središnje banke Boris Vujčić.  Da je Vujčićev izbor sve izgledniji svjedoči činjenica da su oba potencijalna nasljednika o kojima se spekuliralo, Martina Dalić i Božo Prka, ispali iz utrke. Dalić zahvaljujući političkom salto mortaleu afere Hotmail, a Prka odlukom da ostane u krugovima poslovnog bankarstva, ali izvan Hrvatske.

U redovima HDZ-a naveliko se pripremao teren da guvernersku fotelju preuzme donedavna potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić. Osim impresivnog životopisa i neosporne stručnosti, šlag na tortu trebalo je dati uspješno okončanje procesa izvanredne uprave u Agrokoru i sklapanje nagodbe vjerovnika. Međutim, curenjem 'mailova' koji su duboko kompromitirali Dalić i skupinu konzultanata koji su sami sebe nazivali Grupa Borg aludirajući da je "otpor uzaludan", baš kao imenjaci u slavnom SF serijalu StarTrek, vrata tog paragrafa u CV-ju čvrsto su zatvorena. Božo Prka također se spominjao kao HDZ-ova alternativa na čelu središnje banke umjesto Vujčića, koji je izabran za guvernera za prethodne Vlade Zorana Milanovića (premda je prije toga bio dugogodišnja desna ruka Željka Rohatinskog). 

Kad je u listopadu 2017. najavljen njegov odlazak s čelne pozicije Privredne banke Zagreb, nakon 19 godina na kormilu, Prka je rekao da odlazi  isključivo motiviran osobnim razlozima sa željom da se posveti privatnom životu, a ne s namjerom preuzimanja druge dužnosti. Taj je plan u proteklih pola godine očito ostao na drugom kolosijeku budući da Prka preuzima Intesinu podružnicu u Albaniji. "Glavna skupština Intesa Sanpaolo banke Albanija je 29. ožujka 2018. odobrila imenovanje Bože Prke za predsjednika Odbora direktora (Chairman of the Board of Directors).

Imenovanje Bože Prke, koji će zamijeniti Vojka Čoka, bit će na snazi po odobrenju središnje banke Albanije", službeno su Poslovnom dnevniku potvrdili u Milanu. O mogućem trećem imenu u kuloarima se zasad ne spekulira. S repovima afere Hotmail koji idu i prema samom premijeru, a priča se širi i na model otkupa Ine prodajom dijela HEP-a, jasno je da se Vlada (i HDZ) trenutno bave sami sobom. Prođe li u Saboru imenovanje ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića za potpredsjednika Vlade i preuzme li Darko Horvat resor gospodarstva, Plenković će se hitno morati pozabaviti s novim guvernerom. 

Čak i prije klimanja Vlade neki su to odugovlačenje pripisivali strategiji šef Vlade da izbjegne da javna rasprava o guverneru umjesto stručnih argumenata klizne u politikantstvo, kao što se rasprava o Istanbulskoj konvenciji svela na posvemašnji nonsens i manipulacije. Bez obzira na razloge, odugovlačenje šalje lošu sliku o (još jednom) primjeru neozbiljnosti Hrvatske prema stranim kreditorima, Europskoj komisiji i Europskoj središnjoj banci u Frankfurtu.

Bilo kako bilo, 8. srpnja Borisu Vujčiću istječe šestogodišnji mandat, a nekoliko dana kasnije i njegovom zamjeniku Relji Martiću te viceguvernerima Tomislavu Presečanu, Damiru Odaku, Vedranu Šošiću. Michaelu Faulendu, Bojanu Frasu i Nevenu Barbaroši mandati traju do srpnja iduće godine.  Upitan želi li novi mandat na čelu HNB-a Vujčić je prošlog tjedna u Opatiji, rekao da će "to reći onome tko će ga pitati, ako će ga pitati".

Unatoč baražnoj vatri zbog potrošnje (što su neki povezali (i) s ograničenjem kreditiranja Agrokora), HNB je održao temeljni cilj – stabilne cijene (i tečaj), kao i bankarski sustav. S druge strane, Vlada i postojeća garnitura HNB-a zadnjih godinu dana intenzivno su zajedno radili na strateškom projektu uvođenja eura koja je nedavno odaslana u Sabor pa se ne može reći da suradnja 'šteka'. Bude li Vujčić i dalje guverner, ostaje naravno pitanje slobode izbora viceguvernera jer će se tu u konačnici testirati koliko je neovisnost središnje banke jaka u praksi.