Nakon višemjesečnih nagađanja o tome tko će voditi Hrvatsku narodnu banku u narednom mandatu, vladajući su se naposljetku usuglasili te na čelu središnje banke ostaje Boris Vujčić, no rošada ima među njegovim najbližim suradnicima pri čemu je primjetno jačanje političkog utjecaja. Naime, za razliku od prethodnoj izbora kad je guverner birao svoje suradnike koje je potom potvrđivao Sabor, Zakon o HNB-u u međuvremenu je modificiran pa politika danas bira zamjenika i viceguvernere.

Na poziciji zamjenika guvernera Sandra Švaljek zamijenit će dugogodišnjeg HNB-ovog veterana Relju Martića. Trojicu dosadašnjih viceguvernera Vedrana Šošića, Tomislava Presečana i Damira Odaka zamijenit će Slavko Tešija, Martina Drvar i Roman Šubić koji su dobili zeleno svjetlo Odbora za financije i proračun te Odbora za izbor i imenovanja.

Iz kombinacija je u zadnji čas ispao kandidat stranke Milana Bandića Ljubo Jurčić zbog, kako je rečeno, “šuma u komunikaciji” zastupničkih klubova. O kakvom se šumu radi nije elaborirano već je tek brzopotezno povučena kandidaturu. Sandra Švaljek u javnosti je dobro poznata; doktorica ekonomskih znanosti s mjesta ravnateljice Ekonomskog instituta 2013. otišla je u politiku na mjesto zamjenice zagrebačkog gradonačelnika, no nakon razlaza s Milanom Bandićem postala je nezavisna zastupnica u Zagrebačkoj skupštini i vratila se na Institut. Premda je dobila političku nominaciju, kao političarka ne može biti imenovana za Vujčićevu desnu ruku jer to ne dozvoljava krovni propis o središnjoj banci.

Zbog imperativa neovisnosti četvrte grane vlasti, monetarne politike, zakon ne dozvoljava da članovi Savjeta budu osobe koje obavljaju političke dužnosti, bilo na nacionalnom ili lokalnom nivou. Da ulaz u HNB Švaljek naprije mora dati ostavku u skupštini i biti izbrisana iz registra poltičkih stranaka u kojem “Nezavisna stranka Sandre Švaljek” stoji upisana pod registarskim brojem 329. I to sve do glasanja o novom vodstvu HNB-a u Saboru u petak, zadnji radni rad prije ljetne stanke.

Od buduće vrhuške središnje banke, upućeni kažu da je Vujčićev izbor jedino Martina Drvar. Ona slovi kao izniman stručnjak i iza nje je impresivna karijera. Radila je u superviziji HNB-a do 2014., vodila pregovarački tim za poglavlje 9 Financijske usluge, s Bruxellesom, a od 2015. je Europskoj središnjoj banci. S obzirom na životopis za pretpostaviti je će da će Drvar zamijeniti Damira Odaka na čelu supervizije banaka. Osim guvernerske, radi se drugoj “gorućoj” poziciji u središnjoj banci koja zahtijeva iznimnu stručnost, a često pod pod baražnom vatrom budući da odluke supervizije direktno utječu na profitabilnsot kreditnih institucija i rezultate menadžmenta pred vlasnicima.

Slavko Tešija navodno je izbor ministra Gorana Marića, a Šubić njegovog kolege ministra Tomislava Ćorića. Inače, Slavko Tešija je još 2013. bio HDZ-ov prijedlog za viceguvernera, a u novi Savjet ulazi s mjesta glavnog savjetnika za sukcesiju financijske imovine i obveze bivše SFRJ. Osim 64-godišnjeg Tešije, pomalo iznenađujuć izbor je i doktora ekonomije Romana Šubića koji je u HNB-u radio od 2004. do 2017. kao savjetnik u nadzoru banaka. U središnju banku vraća se s Hrvatskog katoličkog sveučilišta na kojem budućim svećenicima predaje osnove proračuna, teorije javnog izbora i osnove makroekonomije.

Očekivano u raspravi na Odboru za financije kamenje po HNB-u i Vujčiću nije izostalo. Uime SDP-a za čijeg je mandata imenovan i koji je bio suzdržan za novo imenovanje, Branko Grčić prigovorio je HNB-u pristup pri rješavanju problema švicarskog franka te da su često imali dojam da su “odluke kreirane na drugim mjestima”. Dodao je i da se monetarna politika ne vodi u smjeru razvoja gospodarstva, prigodno zanemarivši da je temeljni cilj stabilnost cijena i da ga (ni)SDP-ova Vlada nije mijenjala.

Vanjski član Odbora za financije Željko Lovrinčević upozorio je da će se s uvođenjem eura od HNB-a u narednom razdoblju zahtijevati viša razina specifičnih znanja te pozvao da se u narednim izmjenama zakona guverneru ostavi ingerencija da sam bira suradnike, a ne da to radi politika.

Ivan Lovrinović, Marin Škibola i Ivan Pernar pak, Vujčiću su na teret stavili cijelu lepezu zamjerki; javni dug, visinu deficita, loše upravljanje deviznim rezervama, problem blokiranih, spor rast gospodarstva, siromašenje građana….