Izvanredna uprava Agrokora na težim je mukama u pogledu nagodbe vjerovnika nego što to povjerenik Fabris Peruško u javnim istupima sugerira. U nedjeljnom verbalnom obračunu s Franckom, čime je prema mnogima izašao iz okvira svojih zakonskih zadaća, možda je dao oduška nagomilanoj nervozi. No, već je jučer objavljeno rješenje Visokog trgovačkog suda (VTS) za 87 žalbi na rješenje TS-a o utvrđenim i osporenim tražbinama ponovno podsjetilo koliki utezi stoje nad procesom nagodbe. 

Veliku većinu žalbi, pa i one koje se odnose na osporene tražbine s osnove jamstava i obveznica, VTS je odbio upućujući ih na parnične postupke. To znači da je za golemi iznos tražbina upitan status prava glasa te da će u nagodbi, prema nekim procjenama, trebati rezervirati moguće i 17-18 milijardi kuna, a što se glasovanja tiče to pravo će ovisiti o odluci suda. 

Teret dokaza
Kako je teret dokaza na vjerovnicima s osporenim tražbinama, rješenje VTS-a među akterima slučaja Agrokor tumači se, barem zasad, kao pobjeda najistaknutije domaće trojke osporavatelja; Adris Grupe i Alce koji su osporili tražbine imatelja obveznica, te Agram Investa koji je isto učinio brojnim tražbinama s osnove jamstava. VTS je u slučaju Francka njegove žalbe mahom odbacio, ali je istodobno preinačio prethodnu odluku kojom je toj kompaniji bila osporena uvjetna tražbina u iznosu od 337 milijuna kuna (vezano uz zalog Roto Dinamica) te je utvrdio kao neosporenu uvjetnu tražbinu. 

Uvjetna pritom znači da nastaje kad, odnosno ako jamac plati vjerovniku tražbinu.  Sve u svemu, i rješenje VTS-a, posebice vezano uz osporene tražbine, objašnjava zašto je izvanredna uprava i dalje u intenzivnim razgovorima s nezadovoljnim vjerovnicima s kojima postoje sporna pitanja. Među njima se spominje i Agram u kontekstu sporazuma o kojem vode pregovore s povjerenikom. Franckov pak žalbeni ishod, iako trenutno i nominalnog karaktera jer mu ionako pripada pravo na uvjetnu tražbinu, čak i da nije prijavljena i utvrđena, ima velike izglede u sklopu nagodbe.

Naime, prava Francka po osnovi regresa vezana su uz to kakva će banka prava steći temeljem nagodbe. Ako to bude značajno manje, to znači da će Franck regresno steći od banke značajno manje nego što je regresno odgovoran banci. Jedini izlaz će biti ako će nagodba moći biti tumačena kao novacija, što ima za posljedicu prestanak regresnih obveza. 

"Ako bi se nagodba temeljila na pretvaranju novčanih tražbina banaka u udjele u Novom Agrokoru to se može smatrati novacijom zbog promjene osnovne obveze dužnika", kaže odvjetnik Mićo Ljubenko i dodaje da se pritom to može smatrati i samim namirenjem. Kako je potvrđena odluka TS-a, tj. nema nijednog slučaja da VTS vraća predmet na ponovno odlučivanje, ovo je impuls za daljnji tijek procesa uoči sutrašnjeg sastanka izvanrednog povjerenika s dobavljačima. 

'Problematično rješenje'
S obzirom na očekivanja eventualnih žalitelja, valja reći i da u slučaju parničnih tužbi do izražaja dolaze pravila da će sud uputiti na parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine vjerovnika koji ospori tražbinu koju je priznao izvanredni povjerenik.

Osporavatelj tada nastupa u ime i za račun dužnika, što znači Agrokora, odnosno njegovog ovisnog ili povezanog društva. No, ako za osporenu tražbinu postoji ovršna isprava, sud će u parnicu uputiti osporavatelja da dokaže osnovanost svog osporavanja.  Za dio sudaca, pa tako i predsjednika TS Zagreb Ninu Radića posrijedi je problematično rješenje da osporavatelji u ime dužnika vode parnice jer time dužnika dovode u rizičnu poziciju, a najviše glede troškova.