Od početka ove godine, kada je zakonom omogućen osobni bankrot, Financijska agencija (Fina) zaprimila je 688 zahtjeva za pokretanje izvansudskih postupaka, koji prethode samom postupku stečaja pred sudovima, a od toga je do sada 347 postupaka završilo neuspjelim sklapanjem izvansudskog sporazuma, pokazuju podaci Fine.

Zakon kojim je omogućen osobni bankrot – Zakon o stečaju potrošača, stupio je na snagu 1. siječnja ove godine i po njemu taj postupak mogu zatražiti građani ili obrtnici, odnosno osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, imaju li manje od 20 vjerovnika, ne duguju više od 100 tisuća kuna i nad njima još nije pokrenut predstečajni ili stečajni postupak.

Postupke stečajeva potrošača vode sudovi, no zakon određuje da se prije pokretanja sudskog postupka u izvansudskom postupku pokuša postići nagodba između dužnika i vjerovnika, i to u jednom od 21 savjetovališta u sklopu Fine u svim hrvatskim županijama.

Izvansudski postupak traje najduže 30 dana od dana sastanka navedenoga u pozivu za sudjelovanje i iznimno se može produžiti za dodatnih 30 dana, a nakon isteka roka savjetovalište potrošaču izdaje potvrdu da pokušaj sklapanja izvansudskog sporazuma nije uspio. Takva se potvrda izdaje i u slučaju kada neki od vjerovnika, nakon objave poziva za sudjelovanje, izjavi da ne želi sudjelovati u izvansudskom postupku, pokrene ili nastavi postupak radi prisilnog ostvarenja svoje tražbine.

Podaci Fine pokazuju da je od 1. siječnja do 28. studenoga pokretanje izvansudskog postupka zatražilo 686 građana i dva obrtnika, odnosno osoba koja obavlja samostalnu djelatnost. Ukupan iznos njihovih prijavljenih obveza dosegnuo je 348,1 milijun kuna.

 Do 28. studenoga je 347 postupaka završilo izdavanjem potvrde o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma. Po podacima Fine, najviše je takvih potvrda, njih 112, izdano u zagrebačkom savjetovalištu, a slijedi savjetovalište u Osijeku sa 39 izdane potvrde o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma.

 Uz zahtjev za pokretanje postupka dužnik mora priložiti i popis svoje imovine te ukupnih neplaćenih obveza. Iz tih popisa proizlazi da su osobe koje su zatražile pokretanje postupka naveli kako imaju ukupno 3.386 vjerovnika, a duguju im ukupno 348.1 milijun kuna.

Najviše postupaka pokrenuto je u savjetovalištu u Zagrebu – 368, a slijede Osijek sa 63, Pula s 47, Rijeka s 37 te Split sa 23 pokrenutih izvansudskih postupaka. Najmanje ih je, pak, pokrenuto u savjetovalištima u Vukovaru sa pokrenuta četiri postupka, te u Požegi, Čakovcu i Gospiću gdje je pokrenuto po pet postupaka. 

 Podaci o iznosima prijavljenih obveza pokazuju da najveći iznos, 148,1 milijun kuna prijavljenih dugova, otpada na savjetovalište u Zagrebu, a slijedi savjetovalište u Osijeku sa 36,3 milijuna kuna prijavljenih dugova. 

 U savjetovalištu u Dubrovniku  prijavljeni su dugovi u ukupnom iznosu od 29,7 milijuna kuna, Virovitici 27,1 milijun kuna, a u Puli 21,5 milijuna kuna.