Uključivanje osoba s invaliditetom u društvo i omogućavanje da ravnopravno sudjeluju u društvu i na tržištu rada proces je u koji se aktivno moraju uključiti svi donositelji odluka i sudionici. Udružiti se trebaju svi, od države preko regulatora i kompanija, pogotovo u manje razvijenim sredinama koje tek trebaju razviti infrastrukturu, složili su se sudionici Međunarodne konferencije “Pristupačna budućnost” koju partnerski organiziraju Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Poslovni dnevnik. U sklopu konferencije koja se održala u srijedu u hotelu Westin održana je i završna svečanost dodjele prakse studentima te priznanja poslodavcima za sudjelovanje u projektu.

Kako je u uvodnom obraćanju istaknuo Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, cilj konferencije je razmjena iskustava i ideja o unaprjeđenju pristupačnosti osobama s invaliditetom na tržištima za koja je HAKOM nacionalni regulator (elektroničke komunikacije, željezničke usluga i poštanske usluge), ali i općenito iznaći modele kako se pojedinim rješenjima može poboljšati pristupačnost izvan okvira spomenutih tržišta.

U Hotelu Westin održana je konferencija

Naime, Poslovni dnevnik već 11. godinu putem društveno odgovornog projekta “Iskustvo zlata vrijedi” spaja partnere poslodavce sa studentima s invaliditetom i studentima slabijeg materijalnog statusa, s ciljem omogućavanja prakse radi lakšeg zapošljavanja.

Predsjedanje BEREC-om

“Usto što smo htjeli povećati pristupačnost za osobe s invaliditetom, cilj nam je bio promijeniti društvenu svijest o uključivanju osoba s invaliditetom u društvo i na tržište rada. Danas na njih ne gledamo kao radnike na telefonskim centralama, već osobe s invaliditetom rade poslove o kojima ranije nismo ni razmišljali. Daljnji cilj je da pričamo o digitalnoj transformaciji i tome što ona može donijeti u daljnjem procesu integracije”, kazao je Nišević.

U projekt se tijekom godina uključilo više od 150 studenata te 40 kompanija i institucija, visokosenzibiliziranih za temu zapošljavanja tih ranjivih skupina.

Tonko Obuljen, predsjednik vijeća HAKOM-a istaknuo je važnost medija u nastojanjima uključivanja ovih skupina u društvo. “Jedan od naših primarnih ciljeva u Agenciji je osiguravanje digitalne i fizičke pristupačnosti, ali isto tako želimo podizati svijest o pravima osoba s invaliditetom, te posebno ističemo važnost radionica s djecom u osnovnim školama”, istaknuo je Obuljen i podsjetio da HAKOM sljedeće godine predsjeda BEREC-om, tijelom europskih regulatora za elektroničke komunikacije. U tom predsjedanju jako će se zalagati da pristupačnost bude jedan od ključnih elemenata, da damo doprinos ne samo na hrvatskoj razini, nego i razini EU.

“U bliskoj budućnosti fokusirat ćemo se na mogućnosti korištenja umjetne inteligencije, koja može jako pomoći u rješavanju problema i biti moćan alat u uklanjanju barijera”, kazao je Obuljen.

Margareta Mađerić dobila je jučer zahvalnicu

Darijo Jurišić, zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, istaknuo je kako je fizička pristupačnost i dalje jedan od tri najčešća razloga zbog kojih se građani javljaju toj instituciji.

“U Hrvatskoj živi 640 tisuća osoba koje se suočavaju s barijerama. Digitalna pristupačnost jako je važna za te građane, vrlo su nam važne softverske inovacije”, kazao je Jurišić.

Margareta Mađerić, državna tajnica Ministarstva rada i mirovinskog sustava, podsjetila je da Ministarstvo koordinira izradu Nacionalnog plana izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2021.-2025. godine. “Jedan od ciljeva tog dokumenta odnosi se na pristupačnost informacija, uključujući informacijsko komunikacijske tehnologije”, kaže Mađerić.

Mađerić je istaknula i važnost donošenja konačnog prijedloga Zakona i osobnoj asistenciji, kojim će osobna asistencija konačno postati zakonsko pravo, kao i budućeg Zakona o inkluzivnom dodatku. Margareta Mađerić dobila je jučer od Vladimira Niševića zahvalnicu za sudjelovanje u projektu Iskustvo zlata vrijedi.

Gordana Kulišić iz HAKOM-a u nastavku je spomenula važnost Pravilnika o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga koji je u javnom savjetovanju, koji će propisati opremu koju operateri moraju učiniti dostupnom svima. To su primjerice glasnija zvučna signalizacija, zamjena zvučnih signala dolaznih poziva i poruka vidnima, posebno dizajnirane tipkovnice.

Problematična putovanja

Predstavnici udruga osoba s invaliditetom slažu se da su digitalne tehnologije važne za uključivost, no unatoč nekim novim mobilnim aplikacijama, građani s poteškoćama u kretanju i dalje se suočavaju s temeljnim arhitektonskim barijerama. Na panelu koji je vidio Josip Koštan, voditelj ureda CeDePe Zagreb, predstavnici udruga ispričali su vlastita iskustva putovanja vlakom, gdje se suočavaju s nedostatkom rampi, slabom signalizacijom, brzim zatvaranjem vrata i sličnim banalnim preprekama.

Konferencija Pristupačna budućnost

Uslijedila je dodjela priznanja i potvrda tvrtkama i institucijama te studentima odabranima za obavljanje prakse.

“Neznanje rađa predrasude i strah, i to je bila polazišna točka projekta kad smo sjeli i odlučili pokušati prekinuti taj lanac straha. Nakon 11 godina napravili smo velike pomake, jer kad se sjetim početaka, stvaranja povjerenja, išlo je puno teže i zahtjevnije nego u zadnja dva ciklusa. Među nekim renomiranim hrvatskim firmama uspjeli smo razbiti taj strah i dovesti do toga da poslodavac pita prvi koje su vaše vještine, a ne koji je vaš invaliditet. U međuvremenu smo u Poslovnom dnevniku napisali puno priča o iskustvima studenata i njihovog uspješnog plasmana na tržište rada, i iz tih priča i danas možemo nešto naučiti”, kazao je Vladimir Nišević o našem projektu.

Zahvalnicu za sudjelovanje u projektu od 2015. godine jučer je primila i Jasenka Sušec, pomoćnica ravnateljice za profesionalnu rehabilitaciju Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. “Podržavamo ovaj projekt, uzimajući u obzir važnost projekta i ove godine, te smo se uključili u projekt koji promiče uključivanje osoba s invaliditetom, posebno mladih i visokoobrazovanih na tržište rada”, istaknula je.