U Hrvatskoj je lani 9500 poslodavaca imalo obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, jer imaju više od 20 zaposlenih, trećina ju je i provela u praksi zapošljavanjem, dok se dvije trećine odlučilo za novčanu nadoknadu ili neki od drugih zamjenskih oblika koji je zakonom predviđen.

Prema ocjeni Ante Vučića iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, kvotni sustav zapošljavanja i lani je postigao iskorak u integraciji osoba s invaliditetom na tržište rada unatoč tomu što je i ta godina bila obilježena posebnim uvjetima zbog pandemije.

Obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom imaju poslodavci i u javnom i u privatnom sektoru, a od onih koji su se odlučili za plaćanje novčane naknade državi je sjelo 121,5 milijuna kuna.

Tim novcem financirani su i poticaji za zapošljavanje osoba s invaliditetom, a prema podacima Zavoda, s proračunskih stavki poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom ukupno je lani isplaćeno 125,3 milijuna kuna. Takvih je bilo 630, a zapošljavali su 2155 osoba, što je osjetan porast u odnosu na 2020.

No, to nije i ukupan broj svih zaposlenih osoba s invaliditetom, jer u Očevidniku zaposlenih osoba s invaliditetom s posljednjim danom 2021. bilo ih je 11,7 tisuća, 2% više nego godinu ranije.

Najviše za subvencije plaća
Najveći iznosi u strukturi isplaćenih poticaja poslodavcima imale su subvencije plaća osobama s invaliditetom, te posebna sredstva za razvoj novih tehnologija i procesa u cilju zapošljavanja i održavanja zaposlenosti.

No, u porastu je i broj nagrada kojima država ohrabruje one koji nisu u obvezi zaposliti osobe s invaliditetom, ali su to učinili, ili su ih zaposlili u većem broju nego što su dužni po kvotnom izračunu.

Ukupno je takvima isplaćeno 3 milijuna nagrada, milijun više nego godinu prije. Nagrađeno je bilo 213 poslodavaca kod kojih je bez postojanja obveze zaposleno 451 osoba s invaliditetom.

Osim što je Zavodu povećan broj pristiglih zahtjeva za poticaje i novčanu nagradu, povećanim isplatama pridonijele su i dvije nove vrste poticaja – sufinanciranje troškova prijevoza i troškova rada stručnih radnika i radnih instruktora u zaštitnim i integrativnim radionicama.

Od ukupnog broja onih koji su u sustavu kvotnog zapošljavanja najveći dio je iz privatnog sektora (6751), iz javnog dolazi 2672, a 123 iz organizacija civilnog društva.

Poslodavci koji ispunjavaju uvjete za kvotno zapošljavanje, mogu koristiti i neki drugi zamjenski oblik, poput zaključivanja ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava, odnosno zaštitnom ili integrativnom radionicom, stipendiranjem ili primanjem na praksu učenika s poteškoćama.

Neke tvrtke izdvojile su se u otvaranju radnog prostora za osobe s invaliditetom. Robin, Spin Valis i Ugostiteljstvo Zrinski, osnovale su lani radne jedinice za zapošljavanje osoba s invaliditetom, a otvoreno je i sedam integrativnih jedinica, u tvrtkama Veličko, Mewo, Papiro Centar, TT Incore, Toms, Macan i Quahwa. Godinu prije osnovana je bila samo radna jedinica, u Ivančici.

Prisilna naplata
Poslodavci koji su skloniji plaćanju naknada, što znači mjesečne uplate prilikom obračuna plaća u visini 20% minimalne plaće (lani 850 kn), čak su i preplatili, za oko 4 milijuna kuna, što im je vraćeno.

No, nisu svi savjesni. se Zavod bavio i onima koji zaobilaze obvezu i ignoriraju dug – izdano je 937 upravnih rješenja, upućene su 594 opomene i pokrenuto 580 prisilnih naplata te je naplaćeno nešto više od 4 milijuna kuna.