U pola godine od zagrebačkog potresa osiguravateljne kuće isplatile su 194 milijuna kuna odšteta kroz više od 6000 zahtjeva, a doda li se tome dokumentacija u obradi osiguravatelje bi potres mogao stajati do pola milijarde kuna. U usporedbi s 86 milijardi, na koliko je procijenjena šteta na nekretninama u metropolici i okolici, u Hrvatskoj je imovina značajno podosigurana, rekao je član Uprave Croatia osiguranja Vančo Balen na briefingu Hrvatskog ureda za osiguranje u petak dodavši da je osiguranje “odgovor civilizacije na pojave poput potresa, popolava i požara”. Proces prijave šteta od potresa još nije završen, a uz 6255 riješenih zahtjeva, dio je u obradi, pa osiguravatelji procjenjuju da će na ime odšteta ukupno isplatiti između 400 i 500 milijuna kuna.

Unatoč razornim posljedicama potresa čije posljedice se tek trebaju sanirati (što je postalo i prvorazredna politička tema u formuliranju Zakona obovi Zagreba) čini se da ni to nije snažniji motivator za snažniji skok imovinskih osiguranja. Ukupna zaračunata premija osiguranja od potresa dosad iznosila oko 80 milijuna kuna, a procjenjuje se da će u ovoj godini porasti za 30-ak milijuna, na oko 110 milijuna kuna. Prema kalkulacijama osiguravatelja, građani prosječno uplate oko 800 kuna premije osiguranja od potresa godišnje, a prosječan iznos štete (kad je isplaćena) iznosila je oko 31 tisuću kuna, višestruko više od troška premije.

Hrvatska je u zoni rizika

Promatraju li se zone rizika od potresa u Europi, Hrvatska je uz Italiju, Grčku i Albaniju u području gdje je vjerojatnost za potres puno veća nego primjerice u Njemačkoj, Francuskoj ili Mađarskoj, kazao je član Uprave Allianz Zagreb osiguranja Slaven Dobrić. Upozorava da se ne može uzeti za realnost da se u Zagrebu i Hrvatskoj jači potres događa svakih 140 godina. Upravo se ta brojka u danima nakon potresa često isticala u medijima. Tu urbanu legendu, nažalost, mnogi doslovno shvaćaju kao (pogrešnu) činjenicu. Seizmolozi, međutim, upozoravaju da se potresi ne mogu predvidjeti sa sigurnošću pa ni hoće li se novi potres preko 5 stupnjeva po Richteru dogoditi za mjesec, godinu, deset ili sto godina.

Osiguravatelji su se osvrnuli i na zakon o obnovi Zagreba i okolice koji je stupio na snagu prošlog tjedna, istaknuvši da su njime zadovoljni. Dobrić je rekao da je i ranije postojao zakon o obnovi Gunje, mjesta u Vukovarsko-srijemskoj županiji koje je 2014. stradalo u poplavi, u kojem je uvjet bio da se, svi koji žele obnoviti oštećenu kuću, moraju bezrezervno odreći novca koji su primili od osiguranja u korist države. Osiguravatelji otvaraju i pitanje pričuve za zgrade koja je, po njihovom mišljenju, preniska posebno kad se u obzir uzmu posebni i zajednički dijelovi zgrada u centru Zagreba koji su uglavnom bili neosigurani. Dobrić smatra da bi podrobnije trebalo regulirati pojam ‘primjerenog osiguranja’ u višestambenim zgradama kroz zakon o vlasništvu ili putem najavljenog propisa o upravljanju i održavanju zgrada, a koji i uključivao i osiguranje od potresa.

Upravo je tema nedovoljnog osiguranja imovine, odnosno slabe razvijenosti građana o njoj, bolna točka za osiguravatelje. Predsjednica Uprave Euroherca Ivana Bratanić istaknula je da se osiguranje imovine nameće kao nužno, ali još ne dopire do građana. “Kultura osiguranja u Hrvatskoj je na vrlo niskim granama, pri čemu se osiguranje često shvaća kao trošak, a ne kao ulaganje u zaštitu i sigurnost”, smatra Bratanić.

Jaz između osiguranja i građana

Osim osiguravajućim kućama, te su teme bolne i građanima, a izvjesno je da je jaz između dvije strane iznimno velik. Nakon zagrebačkog potresa, mnogi su se neugodno iznenadili “sitnim slovima” u ugovorima; od odbitnih franšiza do karence. Pitanje zašto kultura osiguranja nije više razvijena puno je kompleksnije od površnih argumenata o mentalitetu, slaboj financijskoj pismenosti pa i nesrazmjeru životnog standarda u Hrvatskoj u odnosu na Europu. Dio odgovornosti svakako je na osiguravateljima i “sitnim slovima”: iako je potres iz ožujka dosegnuo 5,3 po Richteru, mnogi se, s pravom, pitaju čemu osiguravati ako polica ne pokriva potrese ispod 5 stupnjeva po Richteru?

U osam mjeseci ove godine premija od imovinskih osiguranja porasla je oko pet posto, dosegnuvši nešto više od 900 milijuna kuna, dok je isplaćeno gotovo pola milijarde kuna šteta, gotovo 40 posto više nego lani.

Uspoređujući sklonost građana da osiguravaju svoju imovinu prema onoj prosječnog stanovnika Europske unije, puno je prostora za napredak.

Na premiju osiguranja imovine u Hrvatskoj godišnje se izdvoji oko 44 eura, a u Uniji 168 eura. No, i trendovi i u ostalim osiguranjima kaskaju: građanin Hrvatske u prosjeku godišnje za osiguranje izdvoji oko 350 eura, od čega 250 na neživotno osiguranje. Prosjek u EU pak, doseže 2170 eura po glavi stanovnika.