Iz ORaH-a su u petak poručili kako je izborni program predsjedničkog kandidata Ive Josipovića jedini ekonomski utemljen s konkretnim prijedlogom ustavnih promjena, što, kažu, pokazuje i nedavno objavljena ekonomska analiza programa kandidata i kandidatkinja, no ne slažu se s ocjenom analitičara da je pretjerano oslanjanje na "zeleno" gospodarstvo opasno za hrvatsku ekonomiju.
Komparativnu analizu gospodarskih programa predsjedničkih kandidata na izborima 2014. izradili su i objavili prije tri dana ekonomisti Vedrana Pribičević i Vuk Vuković sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta.
"Podržavamo iskorak prema stručnom vrednovanju i usporednim analizama izbornih programa, što vodi uspostavljanju dobre prakse razvijenih demokracija", navode iz ORaH-a u priopćenju. Ističu kako spomenuta analiza potvrđuje da je ORaH, podupirući Josipovića, pažljivo odabrao svoga kandidata za predsjednika Republike.
No, ocjenjuju, analiza dovodi u pitanje značajan iskorak u hrvatskoj politici koji se odnosi na snažno oslanjanje na koncept održivog gospodarstva i cirkularne ekonomije, sadržan u Josipovićevu programu. To, kažu u ORaH-u, pokazuje da čak i među vrsnim mladim ekonomistima u Hrvatskoj "postoji neinformiranost o potencijalima tzv. zelenog gospodarstva za ukupni razvoj društva i ekonomije".
Naime, analitičari su u svojoj analizi Josipovićevog političkog programa kandidata upozorili da insistiranje na zelenoj ekonomiji (kreiranje trokuta ekologija – energetika – tehnologija) predstavlja opasnost od ponavljanja španjolskog primjera subvencija u obnovljive izvore energije.
"Svođenje koncepta zelenog gospodarstva na subvencije u obnovljive izvore energije u jednoj europskoj državi predstavlja opasni redukcionizam i korištenje metode 'Prokrustove postelje', koja nije dopustiva u znanosti i stručnim analizama", upozorovaju u ORaH-u.
Ističu kako, suprotno tvrdnjama ekonomista, praksa cijeloga niza zemalja pokazuje dijametralno suprotno – da zeleno gospodarstvo generira rast i zaposlenost smanjenjem emisije stakleničkih plinova i onečišćenja okoliša, da poboljšava energetsku i resursnu učinkovitost te sprječava smanjenje biološke raznolikosti.
Napominju kako zeleno gospodarstvo ne čine samo obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost, već i usmjerenost na pametne tehnologije, posebice u energetici, industriji te gospodarenju otpadom i otpadnim vodama, visoki udio obrade, oporabe i recikliranja otpada kao resursa ili sekundarne sirovine, zelena gradnja, čisti i održivi prijevoz, itd.
U ORaH-u upozoravaju kako gospodarski razvoj u današnjem obliku tzv. linearne ekonomije, koji promiču ekonomisti, zahtijeva sve veće količine energije koja se i dalje dobiva iz fosilnih izvora energije, a koji su primarni uzročnici onečišćenja okoliša i problema s energijom.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Za Twixera
Što se tiče Pelješkog mosta, pročitajte studiju dr. Ive Bičanća. Portugalu su mnogi prigovarali da bi bilo biolje da je novac potrošen za izgradnju danas avetinjski praznih autoputova utrošio u školski sitem. Malo mi je nevjerojatno da ignorirate brige u Izraelu, Švedskoj, Britaniji SAD itd. gleda obrazovanja u kojia je jasno da je obrazovanje osovina koja tjera ekonomski razvoj i rast. Kako ste uspjeli obrazovanje u Hrvatskoj povezati s Brankom Grčićem i Ljubom Jurčićem još mi je manje jasno.
Dalje, ne mogu vjerovati da u Hrvatskoj nije moguće obrazovanje (cjelokupni školski sitem) postaviti po uzoru na Finsku, Švicarsku ili neku drugu super-razvijenu zemlju novcem namijenjenim “bijelim slonovima” poput nepotrebnih autoputeva i mostova.
Žao mi je da Vam ne mogu citirati tekst koji je svojevremeno – ne samo u SAD – izazvao dosta uzbuđenja. Odnosio se na tutore koji svoj sat naplaćuju 500 dolara (da, petsto). Tu dolazimo do teme kakvu šansu u životu mogu očekivati djeca siromašnih obitelji i vječite teme “Education-free or fee?”.
Konačno, upućujem vas na tekst “Yellen (da, chairwoman Fed-a) bemoans inequality” u FT-u. On će Vam sigurno pomoći da shvatite odnos nejednakost(siromaštvo) – eduakcija – ekonomski rast i razvoj.
Rasipanje novca na autoputove i nepotrebne mostove tu sitaciju samo još opasno pogoršava.
Josipović može pakirati kofere
“Rezultati izbora su očekivani.
Oni daju ogromne šanse Kolindi Grabar Kitarović za konačnu pobjedu, tako da bih se usudio reći da postojeći predsjednik može polako sređivati dokumentaciju i pakirati kofere za odlazak s Pantovčaka”, komentirao je Slaven Letica.
Ono što je utjecalo na ovakav rezultat je, smatra Letica, činjenica da Ivo Josipović svojim prvim mandatom nije zaradio pravo da traži drugi mandat.
“Što se tiče općih ekonomskih trendova oni su katastrofalni.
Samo neki od podataka su činjenica da je u pet godina javni dug narastao od 18 na 34 milijarde eura, broj radnih mjesta smanjen je za 150 tisuća, a broj nezaposlenih povećan za 120 tisuća te je BDP smanjen za otprilike 13 posto. Uz to Josipović nije imao nikakvu strategiju prozapadne odnosno proeuropske zapadne politike; sa lex perkovićem je doveo do hladnog rata ne samo sa Njemačkom nego i s većinom članica Europske unije.
Sve što je napravio nije mu dalo pravo da bude izabran”, tvrdi Letica.
“Od Afere Barbika, feministkinja koje su agresivno bile protiv Kolinde, od prvog trenutka se realizirala teza Kolinde Grabar Kitarović da će kampanja biti prljava i tu su mjesto našle i te izmišljene ankete”, kaže Letica.
Za razliku od Ive Josipovića koji loše govori engleski, Kolinda govori pet jezika.
Josipović je pokušao s trikovima oko neke druge republike.
Javno sam rekao, druga republika je jedan teorijski, pravno politički trik, a druga njegova teza o ustavnim promjenama je neka vrsta prijetnje državnim udarom”, zaključuje Letica.
http://direktno.hr/en/2014/direkt/5384/Josipovi%C4%87-mo%C5%BEe-sre%C4%91ivati-dokumente-i-pakirati-kofere-za-odlazak.htm
Niste u pravu – upregnuli ste kola ispred konja. Obrazovanje je motor koji tjera razvoj i ekonomski rast. Ali u Hrvatskoj većina ljudi to ne želi shvatiti. Zamislite da Vam HTV odobri prilog na temu kako bi bilo kudikamo pametnije milijarde predviđene za Pelješki most (najnepotrebniji na svijetu ako ikada bude sagrađen) utrošiti u obrazovanje. Zašto? Zato jer je obrazovanje strahovito skupo i počinje u ranoj predškolskoj dobi.
Normalno da ne mogu shvati vaznost obrazovanja ako se ekonomija zasniva na poljoprivredi i turizmu. Ako ce sutra raditi kao sezonski konobari i sobarice, sta ce im obrazovanje ?
Nisam siguran da je u Hrvatskoj bolje investirati drzavni novac u obrazovanje nego u Peljesacki most. Obrazovanje u Hrvatskoj to su Branko Grcic i Ljubo Jurcic. Svaka kuna koju das njima je bacena. Od Peljesackog mosta ce drustvo ipak imati neke koristi.
Za nea
Uvaženi, pa rekao sam Vam: turizam i poljoprivreda. Inače bi taj utržak od svega što ste Vi naveli brzo “planuo”. HNB bi bila presretna da može i dalje obavljati funkciju goleme mjenjačnice. Mediji bi bili presretni da mogu pisti o jakoj kuni. Ali jedno je rješavnje duga, drugo rad za održanje života (Vaše pitanje što sada dalje?). Ranije je, rekosmo li, bilo riječi o tome da niti na čemu drugom Hrvatska ne može živjeti jer nigdje drugo ne može biti konkurentna. Sjetite se ona četiri jahača Apokalipose globalne konkurentnosti: jedinični troškovi rada, cijena sata rada, produtivnost po satu rada i realni efektivni tečaj.
Pa ako ste zbilja zainteresirani počnite pratii eurostat.eu (izvješća na te četiri teme). Razlike su, i o tome je bilo riječi, 1 : 10.
Ali postoji još jedno jednostavnije rješenje od onog koje Vi predlažete: da Njemačka anektira Hrvatsku. Svi problemi (ne samo ekonomski) bili bi tada riješeni za jedno popodne. Samo, što će Hrvatska Njemačkoj?
Uključite se u raspravu