Premda je turistička sezona ove godine krenula kasnije nego u predpandemijskim godinama, bila je dovoljno uspješna da potakne jačanje optimizma među investitorima u sektoru, koji su krenuli s otključavanjem investicijskih ciklusa započetih prije 2020., a pomalo najavljuju i neka nova ulaganja.

Opreza još ima, a ima i onih koji su jako daleko od novih ulaganja i trenutačno razmišljaju samo o financijskoj konsolidaciji, što ovisi najčešće o tome kako je tko dočekao ovu pandemijsku krizu.

Prema podacima konzultantske kuće Horwath HTL, trenutačno se za 2022. i 2023. godinu predviđa realizacija hotelskih projekta u vrijednosti od 275 milijuna eura, a uključuje više od 1700 novih hotelskih soba, od čega više od 50 posto u segmentu 5 zvjezdica.

Prosječna investicija po hotelskoj sobi iznosi oko 170.000 eura, a gotovo sve planirane investicije će se realizirati na Jadranu. Raste i interes za izgradnju kampova, tako da je u ovom trenutku izvjesna realizacija minimalno 5 projekata u visokoj fazi planiranja, i to visoke kategorije.

Prema javno dostupnim informacijama, trenutačno se najveći investicijski zamah priprema u Valamar Rivieri, čiji se petogodišnji plan ulaganja broji u milijardama kuna. Ove jeseni Valamar je dosegnuo ulaganja od 525 milijuna kuna u podizanje kvalitete portfelja, razvoja zelenog turizma i digitalizacije.

U 2022. godini planirane su investicije u Helios Faros u Starom Gradu na Hvaru u vrijednosti od oko 220 milijuna kuna, kroz partnerstvo Valamara i mirovinaca PBZ Croatia osiguranje.

Petogodišnji plan ulaganja u destinacijama Dubrovnik, Makarska i Rab vrijedan je, pak, 2,1 milijarde kuna, a uključuje i izgradnju novih ljetovališta u okviru Imperial Riviere, zajedničke asset kompanije Valamara i Allianz ZB društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Novi vlasnik Sunce Hotela, arapski fond Eagle Hills, odlučio je u 2022. pokrenuti svoj prvi veći investicijski ciklus od ukupno 44,2 milijuna eura.

Tu nema greenfielda, ali ima puno ‘peglanja’ postojećeg portfelja, dizanja kvalitete i kategorizacije. Ovu najavu u Suncu drže važnom jer pokazuje želju novog vlasnika da ulaže u daljnji razvoj kompanije.

I novigradski Aminess, koji posluje u okviru grupe Auctor, opustio je pandemijske uzde. U rekonstrukciju smještajnog dijela hotela Maestral u Novigradu ulažu 35 milijuna kuna, te su preuzeli upravljanje hotelom Aminess Khalani Beach Hotel, bivšim hotelom Romana kojeg je Auctor kupio u fazi izgradnje i otvaraju ga u sljedećoj sezoni. To će ujedno biti prvi Aminessov hotel s 5 zvjezdica.

Rovinjski Adris samo u ovoj godini uložit će 200 milijuna kuna u nastavak pripreme obnove hotela u zagrebačkom portfelju Maistre, ali i splitski hotel Marjan koji konačno kreće u realizaciju.

Iako ovo zvuči vrlo optimistično, kao i prognoze s tijekom pandemije u narednim godinama, sugovornici Poslovnog dnevnika upozoravaju na niz negativnih okolnosti koje utječu na otvaranje ulaganja, a dobar dio nema puno veze s pandemijom.

“Uslijed očekivanog oporavka od Covid krize, očekuje se jačanje investicijske aktivnosti, posebice u segmentu više i visoke kvalitete, međutim potencijal snažnijeg investicijskog ciklusa je i dalje ograničen izostankom strukturnih reformi te poboljšanja investicijske konkurentnosti. Stari problemi su još uvijek tu. Nismo se pomaknuli u smjeru rješavanja problematike turističkog zemljišta, zbog čega iznimno atraktivna zemljišta ne mogu postati predmetom ozbiljnih razvojnih inicijativa.

Ne treba zanemariti niti nedostatak vizije pri aktivaciji državne imovine s visokim potencijalom turističke valorizacije – Brijuni, Kupari kao i desetina drugih potentnih lokacija i dalje besperspektivno stoje i gube na vrijednosti”, upozorava Matko Marohnić, stariji savjetnik u Horwath HTL Zagreb.

Sanja Čižmar, direktorica tvrtke 505 savjetovanje/M. Habljak/PIXSELL

Neće biti puno greenfielda
Izvjesni potencijal nosi i Nacionalni program oporavka i otpornosti (NPOO).

“Sljedeća godina će biti godina raspisivanja natječaja NPOO-a, te će, zavisno o tipu projekata kao i dinamici raspisivanja, potencijalni učinak na investicijsku aktivnost biti pozitivan. Posebno će biti važno da se natječaji strukturiraju na način da omoguće prijavu kvalitetnih projekata i projekata koji će imati snagu stvaranja dugoročno održive i konkurentne destinacijske ponude, što znači manji broj projekata veće pojedinačne vrijednosti”, kaže Marohnić.

Sanja Čižmar, direktorica tvrtke 505 savjetovanje pojašnjava da investicijska strategija za 2022. ovisi o nekoliko faktora, o stupnju financijske stabilnosti kompanije i s njim povezanom razinom otpornosti na krizu, o vrsti investicijskih projekata koje kompanije planiraju te o percepciji rizika za 2022. godinu.

“Financijska stabilnost usko je povezana s razinom kreditne izloženosti odnosno intenzitetom investiranja u pretkriznom razdoblju. Investicijski ciklus u sektoru je bio na vrhuncu u godinama prije pandemije (2018.-2019.), a tipičan model financiranja je pretežito kreditno zaduživanje.

Stoga je omjer neto financijskog duga i EBITDA-e nešto slabiji kod kompanija koje su znatnije investirale prije krize, te je za očekivati da ove kompanije opreznije pristupaju planiranju investicija u 2022., te pričekaju stabilnija vremena”, ističe Čižmar.

Iz istog razloga nije za očekivati aktiviranje većeg broja greenfield hotelskih projekata pa stabilne kompanije za iduću godinu planiraju uglavnom projekte podizanja kvalitete.

“Kriza je, naime, pokazala da je otpornost turističkih proizvoda više kvalitete znatno veća, jer za hotelima 4* i 5* postoji stabilan rastući trend potražnje, bez obzira na ograničenja potrošnje koje generalno donosi kriza. Također se planiraju i kamping projekti kod kojih je povrat brži nego kod hotela, a potražnja za ovom vrstom proizvoda je rastuća”, objašnjava Čižmar.

Faktor povećanja optimizma
U faktore koji će povećati optimizam za ulaganja i Čižmar ubraja NPOO te novi Zakon o poticanju ulaganja, kao i još uvijek povoljnu cijenu novca kroz kreditno financiranje.

Faktori koji na razini sektora djeluju ograničavajuće na investiranje su znatni poremećaji na tržištu rada koji će uvjetovati rast troškova poslovanja i ugroziti kvalitetu usluga.