Novi sukob koalicijskih partnera SDP-a i HNS-a planuo je u četvrtak na sjednici Vlade, a mimoilaženje su izazvale izmjene Zakona o porezu na dohodak.

Prijedlogom koji je predstavio ministar financija Slavko Linić predviđa se promjena zbog sve učestalijega korištenja "outsourcinga" i rada na ugovor o djelu, odnosno oporezivanje bi se s početkom iduće godine trebao obračunavati po stopama od 12, 25 i 40 posto svih primitaka, neovisno o odnosu isplatitelja i osobe koja je obavila rad. Linić objašnjava kako će se na taj način pribjeći vraćanju ponajprije menadžera u pravedni sustav oporezivanja. Menadžeri, a posebice se to po Liniću odnosi na bankarski sustav, doskočili su tako da većinu prihoda zapravo ubiru kroz nagrade i bonuse, za koje se porez plaća po jedinstvenoj stopi od 25 posto. Ubuduće će se, dakle, i ti iznosi obračunavati jednakim progresivnim poreznim stopama.

Isto će vrijediti i za takozvani drugi dohodak, odnosno primanja koja ostvaruju liječnici ili profesori koji rade na dva mjesta. No, to je zasmetalo potpredsjednici Vlade Vesni Pusić. "Taj prijedlog ima direktne konzekvence za srednji sloj, liječnike, profesore, menadžere, a oni su ljudi su od kojih očekujemo da budu motor oporavka ove zemlje i zato mislim da u ovaj prijedlog oporezivanja njihova dohotka moramo ugraditi amandmane ili promijeniti stope", kazala je Pusić, izražavajući rezerve prema Linićevu prijedlogu, koji inače ide u hitnu saborsku proceduru. Prijedlog je ipak usvojen, uz opasku premijera Zorana Milanovića da se u biti ne mijenja ništa, nego se uvodi red, jer će ekstra zarada biti jednako tretirana kao i plaće. Zamjerio je, pak, HNS-ovcima što nisu reagirali ranije, no ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak uzvratio je kako je prijedlog zakona dobio tek u utorak navečer i njegovo ministarstvo nije stiglo reagirati.

Ministar Linić naknadno je pred novinarima preuzeo krivnju za propust s dostavom prijedloga zakona, ali i dalje ostaje pri svome. "Sada će sve ići u poreznu prijavu, plaće, primanja za nadzorne odbore, dopunski poslovi profesora i liječnika i ono što je bila najveća rupa: milijunske nagrade menadžera", objasnio je Linić, po čijim će procjenama država po toj osnovi ubrati 80 milijuna kuna. Ovim se zakonskim prijedlogom i dodjela ili opcijska prodaja vlastitih dionica radnicima pod posebnim uvjetima smatra primitkom u naravi po osnovi nesamostalnog rada tih radnika, a ne više dohotkom od kapitala, kako bi se u pravima i obvezama izjednačili radnici, bez obzira na to kotiraju li ili ne te dionice na burzi, što je dosad bio kriterij.