Vanjska politika samo je jedna od državnih politika te mora biti u službi realizacije temeljnih državnih interesa. Ako je danas državni prioritet oporavak gospodarstva, onda i vanjska politika mora dati svoj doprinos na tom području, kaže Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova.

U razgovoru za Poslovni dnevnik, Klisović, koji je i čelnik Povjerenstva za internacionalizaciju hrvatskoga gospodarstva, otkriva kako funkcionira novi sustav gospodarske diplomacije, kako se financira te kakve je dosad dao rezultate kada su posrijedi izvozni poslovi hrvatskih gospodarstvenika.

Novi sustav gospodarske diplomacije kreiran je prema potrebama izvoznika, a vama istodobno omogućuje praćenje učinkovitosti suradnje diplomacije i izvozno orijentiranih gospodarstvenika. Koji su glavni pokazatelji i što oni govore o funkcionalnosti novoga sustava?  
Upravo tako. Uspostavljen je novi sustav koji modernizacijom radnih procesa i novim IT rješenjima s jedne strane omoguće optimalizaciju te praćenje učinkovitosti i rezultata rada svakog diplomata u gospodarskoj diplomaciji, a s druge nam omogućuje brzu i kvalitetnu komunikaciju s našim "klijentima", a to su ponajprije hrvatski izvoznici. Sustav omogućuje i analitiku našeg rada, kao i procjenu naše uspješnosti. Za glavne pokazatelje uspješnosti odredili smo broj hrvatskih izvoznika kojima smo pomogli, broj usluga koje smo im pružili i broj izvoznih prilika koje smo im dojavili. Statistika pokazuje da su se uvođenjem novog sustava iznosi sva tri indikatora povećali za 400-500 posto. 

Koliko je poslova dosad na inotržištima sklopljeno uz potporu gospodarske diplomacije? 
Gospodarska diplomacija pružila je više od 2000 usluga hrvatskim izvoznicima, od pronalaženja poslova do otklanjanja trgovinskih barijera ili zauzimanja za pravedan tretman. Neki od poslova čiju realizaciju pomažemo još nisu dovršeni, tako da će za jasnu statistiku trebati pričekati još neko vrijeme. Svakih ćemo pola godine informirati javnost o našim rezultatima. Posljednji smo put to učinili u svibnju povodom prvih šest mjeseci rada nove gospodarske diplomacije. Sa sigurnošću znamo da smo u tom razdoblju pomogli u sklapanju poslova u vrijednosti većoj od milijardu dolara.

Koje sve aktivnosti država mora još poduzeti i koje sve institucije angažirati kako bismo imali zaokruženu i definiranu izvoznu strategiju?
Novim sustavom gospodarske diplomacije i osnivanjem Povjerenstva za internacionalizaciju koje je izradilo Akcijski plan podrške izvozu 2014.-2015. udarili smo temelje sveobuhvatnoj institucionalnoj podršci izvozu u svakoj fazi izvoznog procesa. No, ostaje činjenica da naše izvoznike dobrim dijelom muče isti problemi kao i sve druge gospodarstvenike u Hrvatskoj: ponajprije neučinkovitost birokracije te promjenjivost uvjeta poslovanja. Reforma državne uprave, unapređenje poslovne klime i jačanje konkurentnosti tri su ključna područja u  kojima moramo napraviti velike korake naprijed.  

Kako zapravo funkcionira Povjerenstvo za internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva? 
Povjerenstvo okuplja sve relevantne dionike za potporu izvozu. U njemu su zastupljena državna tijela, poslovna udruženja, banke, ekonomska znanost. Željeli smo konsolidirati sustav, izbjeći dotadašnja preklapanja nadležnosti i ubrzati odlučivanje. Zadaća je Povjerenstva oblikovati politiku izvoza, usklađivati politiku stranih investicija i politiku izvoza te usklađivati aktivnosti svih dionika usmjerenih prema promociji izvoza. Povjerenstvo ima Savjet, koji čine ključni ministri odgovorni za gospodarsku politiku Vlade. Prvi put smo dobili institucionalnu strukturu ispod razine same Vlade u kojoj ključni ministri mogu brusiti i usklađivati gospodarsku politiku, barem u dijelu koji se odnosi na izvoz. Povjerenstvo je trenutačno primarno posvećeno provedbi Akcijskog plana podrške izvozu 2014.-2015., koji je Vlada usvojila početkom svibnja, a u čijoj su izradi sudjelovali i sami izvoznici. 

Kako se financira novi sustav i postoje li mogućnosti, kao u nekim zapadnim zemljama, za kreiranje dodatnog paketa usluga gospodarske diplomacije koji se posebno naplaćuje? 
Zasad sustav funkcionira na osnovi "nula kuna". Nikakva nova sredstva nisu predviđena u proračunu za gospodarsku diplomaciju. Model naplaćivanja zasad ne planiramo uvoditi, odlučili smo graditi ekspertizu i stjecati povjerenje naših gospodarstvenika. Kad izgradimo snažnu reputaciju kod izvoznika, razmislit ćemo i o naplaćivanju naših usluga. Istina je da naši gospodarstvenici u načelu pozitivno reagiraju na mogućnost plaćanja kojim bi se nadoknadila nemogućnost financiranja iz državnog proračuna te potpomoglo širenje naše prisutnosti u inozemstvu. No, smatramo da još nije vrijeme za to. 

Neki tvrde da gospodarska diplomacija enormno troši, a donosi nedovoljno. Smatrate li da će te kritike jenjati zato što se efikasnost rada sada kvantificira i prati učinkovitost? 
Takve su kritike sve tiše, a kad se pojave, lako je uvidjeti da su neozbiljne. Za novi koncept gospodarske diplomacije nismo dobili ni kune iz proračuna. Promijenili smo prioritete djelovanja, modernizirali pristup radu i usredotočili se na provedbu državnog cilja br. 1, a to je oporavak gospodarstva. U radu koristimo iste one diplomate koji su u diplomatskoj mreži već bili angažirani  neovisno o projektu gospodarske diplomacije. Samo smo pojačano opteretili postojeći kadar i uveli nove metode rada.

Što je sa slučajevima osam veleposlanika koji su zaradili "žuti karton" zbog nedovoljne podrške izvozu?
Najveći se dio njih nakon tog upozorenja trgnuo i ozbiljno prionuo na posao. Kako je riječ bila o testnom ocjenjivanju, prvom takve vrste u povijesti hrvatske diplomacije, oni koji se u idućem kvartalnom razdoblju poprave neće snositi ozbiljnije posljedice. No, poruka je poslana: inzistirat ćemo na kvalitetnoj podršci hrvatskom gospodarstvu u inozemstvu, a oni koji se s time ne budu mogli nositi nemaju što tražiti u diplomaciji.  

Uvodimo posvećenost poslu

Na razvoj novog sustava utjecao je ulazak u EU. Zar diplomatska mreža nije i prije pomagala izvoznicima?

Proučavajući europske modele shvatili smo da moramo iz temelja mijenjati pristup radu i institucionalnu kulturu. Već godinu dana uvodimo moderan pristup radu te kulturu posvećenosti poslu, proaktivnosti i odgovornosti. To je glavna reforma. To je ono što su prepoznali naši izvoznici, što je potaknulo njihovo zadovoljstvo i zbog čega su naši rezultati sve bolji.