Opet nema novca za škver, pregovaraju o faktoringu

Autor: Marija Brnić , 24. ožujak 2015. u 22:00
Država će opet morati posegnuti za lanjskim rješenjem primijenjenim u Brodosplitu i riječkom 3. maju/Nel Pavletić/PIXSELL

Brodosplit traži da država preuzme trošak faktoringa i kamate, što je lani prebacila na brodogradilišta.

I ove godine ponavlja se problem koji je država zbog manjka novca u proračunu imala s isplatom potpora restrukturiranju tri velika brodogradilišta.

 

170mil.

kuna potpora država u 2015. treba dati Brodosplitu

Kao i lani, rješavat će se uglavnom kroz faktoring, o čemu se već počinju voditi razgovori sa škverovima. U Ministarstvu gospodarstva kažu kako su u planu proračuna za ovu godinu zatražili potrebna sredstva za servisiranje svih preuzetih obveza, ali da, na žalost, ona nisu odobrena u obimu dovoljnom za podmirenje svih ugovorenih potpora. Stoga će, kažu, i ove godine morati posegnuti za lanjskim rješenjem primijenjenim u dva slučaja – s Brodosplitom i riječkim 3. majem. Brodotrogir je lani izbjegao ovaj model namirenja od države te je zaključio ugovor o cesiji. U tom škveru tek očekuju poziv za pregovore, pa se u ovom trenutku ne žele izjašnjavati o potencijalnom rješenju problema potpora države.

 

199mil.

kuna ovogodišnja je obveza za riječki 3. maj

Prema aneksima ugovora o privatizaciji i restrukturiranju, koji su usvojeni lani, država bi u 2015. ukupno trebala restrukturiranje škverova pripomoći s 443,56 milijuna kuna u mjesečnim ratama. Na stavkama Ministarstva gospodarstva već nedostaje gotovo 117 milijuna kuna. Ta razlika, a i više od toga bude li, što je izgledno, zbog rebalansa proračuna potrebno i više, bit će nadoknađeno kroz faktoring. No, za tu uslugu država treba odabrati natječajem partnera preko kojega će se provesti transakcija. Taj je posao lani dogovoren s Erste faktoringom. Ipak, ove godine brodogradilišta, konkretno Brodosplit, traže da država preuzeme trošak faktoringa i kamate, jer se cijeli aranžman i dogovara zbog njezine nemogućnosti isplate.

Prema prvim procjenama, lani je taj trošak prelazio 10 milijuna kuna, no stavka bi, prema posljednjim informacijama, mogla dosegnuti i 30 milijuna kuna. Država je, naime, servisiranje te obveze prebacila na iduće godine, zbog čega su u Brodosplitu oprezni u ponovnom ugovaranju ovakvog režima dobivanja potpora. No, upravo stoga što država nije ispunjavala obveze lani je Vlada i usvojila anekse ugovora, a Brodosplit još tada zatražio da se i iskoristi prilika i osvježi ugovor o privatizaciji i restrukturiranju.

 

75mil.

kuna treba izdvojiti za Brodotrogir u 2015.

Pregovori o tome se, kako potvrđuju iz Ministarstva gospodarstva, upravo vode, no detalje kojima će se dopuniti ugovor, odnosno program restrukturiranja, u ovoj fazi ne žele otkrivati. Tek kažu da će se nakon pregovora dopune uputiti na odobrenje Europskoj komisiji. Iako se iz toga može zaključiti da je riječ o velikim izmjenama, iz Ministarstva napominju da se bitni elementi ugovora ne bi trebali mijenjati. "Razlog promjena nove su okolnosti na svjetskim tržištima te činjenica da je tijekom restrukturiranja u samom brodogradilištu došlo do određenih promjena, što je potrebno formalizirati kroz izmjene i dopune programa", dodaju iz Ministarstva gospodarstva, koje zasad o sličnim izmjenama ne pregovara s druga dva škvera.

Darko Pappo, Brodosplit

Ugovor treba svakako dopuniti 

Inicijativu za "osvježavanje" ugovora i njegov nacrt dao je još u rujnu Brodosplit zbog toga jer država nije ispunjavala svoje obveze. "Novi pregovori oko faktoringa dobra su prilika da se razjasne neki detalji iz ugovora, koji je rađen još prema starom programu restrukturiranja", kaže Darko Pappo iz Brodosplita. Tako se, primjerice, u ocjenjivanju restrukturiranja i dalje prati ugovara li Brodosplit bulk carrriere, što bi, kaže Pappo, u današnjim uvjetima bilo samoubojstvo, a po staroj se metodologiji iz 2001. mjeri i koliko tona čelika škver obradi, umjesto da se ocjenjuje ostvaruje li u poslovnima pozitivan rezultat i stječe stabilnost.

Komentirajte prvi

New Report

Close