Kako je komplicirana transformacija poslovnih procesa na novu valutu prošao u najvećoj naftnoj kompaniji, je li na terenu sve teklo “glatko” i koliko su trajale pripreme za uvođenje eura, tri mjeseca po njegovu uvođenju otkriva Mladen Lucić, direktor Riznice u Ini.

Riznica je jedan od najvažnijih segmenata funkcioniranja države. Je li takva situacija i u kompanijama?
Svatko o sebi želi razmišljati na način da je najvažniji, ali istina je da ako mi u Riznici radimo dobro svoj posao, za nas vjerojatno mnogi neće ni čuti. Značaj Riznice raste u velikim i kompleksnim sustavima kao što je Ina. Kroz Riznicu Ine svake godine prođu milijarde eura, obave se tisuće transakcija platnog prometa i konvertiraju stotine milijuna dolara.

Poslovanje kompanije u svakom trenutku mora imati raspoloživ dovoljan iznos sredstava, u pravoj valuti i po optimalnim uvjetima. Za te svrhe imamo ugovorene kreditne linije s domaćim i inozemnim bankama, a nedavno smo imali i korporativno izdanje obveznice, najveće ikad u Hrvatskoj. U svakom trenutku vodimo računa i o kreditnim i financijskim rizicima kompanije i ugovaramo poslove osiguranja, pa se usudim reći da imamo jako odgovornu funkciju.

Prešli smo na euro. Koliko je bio zahtjevan proces prilagodbe u Ini?
Kompleksan proces prilagodbe naših sustava na euro prošao uspješno; 1. siječnja, već desetak minuta nakon ponoći, na naših 120 maloprodajnih mjesta koje rade 24/7 izdavali smo račune u eurima i vraćali eure kupcima koji su plaćali gotovinom te primali kartice. Do 3. siječnja kupcima su bile ponovno omogućene sve e-usluge na svim našim maloprodajnim mjestima poput kupnje HU vinjeta, HAC bonova, A bonova, Paysafe carda i e-bonova mobilnih operatera te korištenje usluge plaćanja računa i Hrvatske lutrije.

Radi se o velikom projektu na kojemu smo počeli raditi još krajem 2020. Najprije smo kroz godinu dana analizirali sve sustave i procese na koje će uvođenje eura imati učinak. Ta analiza je uspješno dovršena u prosincu 2021., kada smo pripremili detaljan plan implementacije nove valute. Sam projekt implementacije krenuo je početkom 2022. i praktički nije bilo dijela Ininog poslovanja koje na neki način nije bilo uključeno u projekt.

Je li uvođenje eura bio izazovniji projekt s financijske ili IT strane?
Ne postoje financije bez IT-ja, kao ni IT bez financija i poslovanja. IT je odavno integralni dio naših života i teško je naći proces koji se ne oslanja na neki IT sustav. Promjena valute utjecala je na više od 50 različitih sustava s kojima u Ina Grupi radimo, a dovoljno je reći da je na projekt potrošeno više od 20.000 radnih sati naših kolega iz informatike. S 1. siječnjem uspješno smo zaključili dvije od ukupno četiri ključne prekretnice u projektu uvođenja eura, dok je treća odrađena sredinom veljače kada smo uspješno konvertirali sve podatke u ERP sustavu. Ostala je završna projekta, a to je kraj dvojnog iskazivanja cijena 31. prosinca.

Jeste li projekt implementirali samostalno ili uz pomoć izvana?
Projekt su implementirali prvenstveno naši kolege iz Plavog tima, IT kompanije u 100-postotnom vlasništvu Ine, uz podršku vanjskih konzultanata. Kolege iz svih dijelova poslovanja doprinijeli su svojim stručnim znanjem, posebno tijekom analize procesa te kasnije tijekom testiranja svih promjena.

Je li vam pomogla praksa koju je vaša grupacija Mol imala u Sloveniji i Slovačkoj pri istom procesu?
Od koristi su nam bila iskustva i savjeti kolega iz zemalja koje su prošle kroz istu priču. U 2021. imali smo nekoliko sastanaka, prvenstveno s kolegama iz Slovenije, koji su nam ukazali na neke detalje koji su njima predstavljali najveći izazov tijekom uvođenja eura. To nam je bilo korisno jer smo uključili nekoliko dodatnih stavki u projektni plan i time olakšali implementaciju.

Koji su vam bili najveći izazovi u maloprodaji i veleprodaji?
Imajući u vidu da se naša maloprodajna mreža u Hrvatskoj sastoji od više od 400 maloprodajnih mjesta, prelazak na poslovanje s eurom bio je izniman događaj za Maloprodaju, a odradili smo ga izrazito učinkovito. Predopskrba novčanicama i kovanicama bila je detaljno isplanirana, kako radi razgranate maloprodajne mreže, tako i zbog sigurnosnog aspekta.

Sve je prošlo u najboljem redu, sva maloprodajna mjesta su opskrbljena na vrijeme i s dovoljnim količinama svih apoena. U prva dva tjedna uspješno smo odradili i obavezu primanja kuna i vraćanja eura te smo se od 15. siječnja u potpunosti prebacili na poslovanje s eurom. Kupci su pozitivno reagirali na našu pripremljenost te smo kao jedan od najvećih trgovaca u Hrvatskoj odigrali važnu ulogu u procesu prilagodbe prelaska na novu valutu.

Rezultat je to višemjesečnih priprema, edukacije naših radnika o svim bitnim aspektima uvođenja eura u poslovanje te kvalitetno postavljenih akcijskih planova u suradnji s ostalim organizacijskim jedinicama koje su bile uključene u proces prilagodbe. Izvrstan timski rad pokazao se ključnim za cjelokupni uspjeh.

Što se tiče veleprodaje, naši su opskrbni lanci unaprijed bili pripremljeni za potencijalne poteškoće, ali je sve prošlo po planu i tu nije bilo problema, pa kupci nisu mogli primijetiti nikakvu razliku prije ili nakon uvođenja eura.

U mnogim kompanijama ne podudaraju se poslovna i kalendarska godina. Kako je u Ini te hoće li će iskazivanje vrijednosti u više valuta biti problem?
U Ini je poslovna godina jednaka kalendarskoj, a s obzirom na to da smo i dosad sve naše izvještaje uz kunu također preračunavali te prikazivali i u dolarima, ova promjena nam neće predstavljati poseban izazov. Vjerujem da se pojavi zahtjev da prikazujemo u japanskim jenima, da bismo bili spremni za sve što se postavi pred nas.

Koliko će smanjenje valutnog rizika biti pozitivan faktor, s obzirom na to da se većina burzovne robe kojima se Ina bavi obračunava u dolarima?
Točno je da se većina robe koju Ina nabavlja obračunava i plaća u dolarima tako da tu neće biti nekog značajnog smanjenja valutnog rizika. No, dio proizvoda se ipak obračunava u eurima (npr. plin), a i značajan dio Ininih investicija je u eurima, tako da ipak očekujemo da će u tim slučajevima smanjenje valutnog rizika biti pozitivan čimbenik. Povećanje kreditnog rejtinga, kao rezultat ulaska u eurozonu, ima dodatne pozitivne utjecaje na naše poslovanje, kao što je smanjenje troškova financiranja, što nas koji radimo u financijama uvijek veseli.