Projekt prvog digitalnog sela u Hrvatskoj, koji sa partnerima planira u 2024. Godini Poslovni dnevnik, provoditi će se u općini Strizivojna, u kojoj je sve više mladih poljoprivrednika spremnih za korištenje novih digitalnih tehnologija i sustava u poljoprivredi koji mijenjaju proizvodnju i svijest o digitalizaciji.
Načelnik općine Josip Jakobović uvjeren je kako bi ovaj projekt mogao promijeniti sliku sela i motivirati druge mlade da ostanu na selu i bave se proizvodnjom hrane, što bi trebao biti cilj Hrvatske.
Zbog čega mislite da je općina Strizivojna idealna da se u njoj provodi projekt Prvog digitalnog sela u Hrvatskoj koji će raditi Poslovni dnevnik?
Općina Strizivojna idealna je za navedeni projekt zato što je među postojećim poljoprivrednicima i veliki broj mladih koji će novo naučene pristupe i samu digitalizaciju u poljoprivredi moći odmah primijeniti u svoje poslovanje. Vjerujem da bi provođenjem projekta mogli promijeniti sliku našeg sela i motivirati još više mladih da se bave poljoprivredom i proizvodnjom hrane.
Što je ono po čemu se općina razlikuje kada je riječ o poljoprivredi i širem gospodarskom i društvenom životu od drugih mjesta u Slavoniji i Hrvatskoj?
Općina Strizivojna se najviše razlikuje od ostalih mjesta u Slavoniji po tome što ima jako malo obradive poljoprivredne površine jer se na velikom dijelu općine nalaze šume. Upravo zbog toga gotovo svi naši poljoprivrednici su stočari. Stočarski sektor je izuzetno težak za proizvodnju i posljednjih godina suočen sa brojnim tržišnim problemima i urušavanje sektora. Uvjereni smo kako bi digitalizacija mogla bare djelomično utjecati da se poboljšaju rezultati u proizvodnji i pokrene neka nova energija koja je ovom sektoru jako potrebna.
Koja su Vaša očekivanja od projekta – što bi voljeli da na kraju projekta bude kao konačni cilj – blja digitalna poljoprivreda, podizanje razine znanja o digitalnim alatima kod Vaših poljoprivrednika, edukacija mladih i slično?
Moje očekivanje od ovog projekta bi bilo da se poljoprivrednicima pokaže da digitalizacija može olakšati i unaprijediti proizvodnju. Da sve generacije poljoprivrednika, a pogotovo mladi prihvate nove metode i digitalne pristupe u poljoprivrednoj proizvodnji. A najviše bih volio, da se na temelju ovog projekta i iskustava koje će u njemu steći, na poljoprivredu odluče i drugi mladi s područja naše općine, pogotovo oni koji nemaju velike poljoprivredne površine, ali da svoje proizvodne kulture prilagode površini koju posjeduju.
Tijekom ljeta ste proveli i anketu među poljoprivrednicima. Kakav je interes za projekt Digitalno selo – postoje li dovoljno ljudi koji se bave poljoprivredom, a koji su spremni da se uključe u naši zajednički projekt?
Poljoprivrednici su bili na prvi kontakt, što se i pokazalo u anketama, malo skeptični prema digitalizaciji u poljoprivredi. Mislim da je to iz razloga što su do sada većinom sve nove aplikacije koje su trebali koristiti njima bile dodatan posao, a nisu im baš donosili napredak u poslovanju, nego samo obavezu korištenja. Kada budu na primjeru ovog projekta vidjeli za što sve mogu koristiti nove digitalne sustave te koliko će im to olakšati i unaprijediti proizvodnju, velika je vjerojatnost da će se veći broj poljoprivrednika aktivno uključiti u projekt Digitalno selo.
Koja je važnost poljoprivrede za Vašu općinu i gdje vidite njezinu budućnosti?
Poljoprivreda je vrlo važna za našu općinu jer jedan određeni dio obitelji isključivo živi od poljoprivredne proizvodnje. Dobrim ulaganjima i novijim inovativnijim pristupom poljoprivredna djelatnost bi se mogla dodatno proširiti i unaprijediti te bi na taj način još više ljudi moglo živjeti ili dodatno zarađivati od poljoprivrede.
Očekujete li da bi nakon provođenja projekta Strizivojna mogla biti ogledni primjer za druga sela i poljoprivrednike te bi i ovaj projekt mogao donijeti i neki potencijalni turistički razvoj mjesta?
U potpunosti očekujem da će, nakon što se provede projekt Digitalno selo, Strizivojna biti primjer kako nove tehnologije i digitalizacija mogu unaprijediti poljoprivredu. Razvojem poljoprivrede i poljoprivrednih proizvoda vrlo lako može doći i do razvoja seoskog turizma, odnosno turizam općenito.
Planirate li da osim poljoprivrednika u Projekt uključite i druge društvene grupe – djecu iz škole, mlade i slično?
Svakako planiramo uključiti Dječji vrtić i Osnovnu školu. Dječji vrtić ima verificiran STEM program te već najmlađe uzraste uče kako informatika može biti korisna. Njihov cilj je primijeniti aplikacije na digitalnom vrtu ili plasteniku. Osnovna škola ima aktivnu školsku zadrugu koja bi također vrlo rado primijenila i koristila nove metode koje mogu naučiti kroz ovaj projekt. Samim time to nam je i približavanje poljoprivrednoj proizvodnji već u ranim godinama odgoja i obrazovanja.
Možete li nam dati par dobrih primjera u poljoprivredi iz općine s čime ste posebno ponosni?
Naši poljoprivrednici se redovno prijavljuju na natječaje EU i resornog ministarstva i do sada ima već veliki broj njih koji su ostvarili sufinanciranje projekta i to su uložili u razvoj poljoprivredne tehnologije i proizvodnje. Svakako tu su zanimljivi i novi, mladi poljoprivrednici koji imaju drugačiji pristup poljoprivredi.
