Iako je krajem svibnja Ministarstvo financija izdalo nalog za blokadu 22 ilegalne strane online kladionice, iz Hrvatske udruge za igre na sreću upozoravaju da se i dalje može pristupiti gotovo svim tim kladionicama. Pojašnjavaju da je za zaobilaženje ove zabrane kladioničarima dostatno da ponekad promijene internetski preglednik koji koriste za pristup web lokaciji te se i dalje mogu ilegalno kladiti. S druge strane, kažu u Udruzi, neke ilegalne kladionice, posebice one najveće, su otišle toliko daleko da su pripremile alternativne linkove koji omogućuju da se zaobiđu zabrane hrvatskih poreznih vlasti. Zbog toga u Udruzi traže da država poduzme restriktivnije korake koji bi spriječili ilegalno klađenje, a posredno i poreznu evaziju tešku i više od milijardu kuna godišnje.

Iz Ministarstva financija doznajemo da su oni upoznati s činjenicom da inozemni priređivači mogu otvoriti nove web stranice, te da će se postupak izdavanja naloga o zabrani rada kontinuirano provoditi. Iz Ministarstva ističu da se s problematikom zabrane priređivanja igara na sreću inozemnih priređivača putem interneta suočavaju i ostale zemlje članice EU, te da do sada nije pronađen jedinstven i efikasan modalitet njegovog rješavanja već da je to konstantna borba vlasti i prekršitelja. Poreznici nam pojašnjavaju da je postupak sprečavanja obavljanja ilegalnih djelatnosti reguliran pravilnikom koji je stupio na snagu početkom svibnja. Kada utvrde da se netko bavi nedozvoljenom djelatnosti, poreznici izdaju nalog o zabrani rada koji znači blokiranje pristupa sadržaju internetske stranice. Nalog dostavljaju regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti, odnosno HAKOM-u, a blokadu provode pružatelji usluge pristupa internetu. Čitav proces od izdavanja naloga o zabrani do operativne zabrane pristupa stranici može potrajati i 15-ak dana. U konačnici Ministarstvo financija, Porezna uprava putem javne obavijesti koju objavljuje na svojim internet stranicama izvješćuje vlasnika/korisnika domene o izdanom nalogu o zabrani rada.

“Obavljanje djelatnosti putem interneta bez prava priređivanja inozemnim priređivačima igara na sreću omogućuje nepripadajuće porezne pogodnosti jer se tako ostvareni prihodi na hrvatskom tržištu ne oporezuju, niti inozemni priređivači u državni proračun uplaćuju zakonom propisane naknade. Nadalje, inozemni priređivači igara na sreću koji tu djelatnost obavljaju ne ispunjavajući zahtjeve propisa koji u Hrvatskoj regulira priređivanje igara na sreću, ne podliježu nadzoru nadležnih nacionalnih tijela te zaobilaženjem zakonskih uvjeta o zabrani sudjelovanja maloljetnika u igrama na sreću i poduzimanju mjera za sprječavanje razvoja ovisnosti o igrama na sreću, mogu izazvati društvu teško nadoknadivu štetu”, doznajemo iz Porezne uprave. Uvjeravaju da se javna obavijest s popisom web adresa internet stranica za koje je izdan nalog o zabrani rada kontinuirano se ažurira podacima o izdanim nalozima. Na popisu su navedene web adrese priređivača igara na sreću i datum izdavanja naloga o zabrani rada. 

Alen Delić, konzultant za informacijsku sigurnost i potpredsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, ističe da su druge europske zemlje koje su ozbiljno pristupile rješavanju tog problema istim se bave sustavno, što u konačnici znači i primjenjivanje različitih mjera, a ne samo blokiranje adresa.” Primjer takve dodatne mjere je primjerice blokada bankovnih transakcija, dakle riječ je o sustavnim cjelovitom pristupu ovoj problematici. Blokiranje stranica osjetljivo je pitanje koje u prekomjernom korištenju takve mjere može dovesti do nenamjerne ili pak namjerne cenzure sadržaja na internetu koji bi nominalno svima trebao biti jednako dostupan. Kina je možda najpoznatiji primjer takve potpune kontrole. Upravo se zato treba vratiti ovom sustavnom pristupu koji putem centralizirane kontrole može omogućiti doista pravilno blokiranje ilegalnih stranih online kladionica”, kaže Delić. Pojašnjava da je u Hrvatskoj ova problematika kvalitetno zakonom regulirana te i strani priređivači mogu snositi sankcije. No, dodaje, funkcioniranje zakona izvan granica RH ili EU je u praksi vrlo teško provoditi. Upravo zato, za posljedicu imamo i dalje prisustvo takvih ilegalnih priređivača. “Domaći teleoperateri, posebno ako im se nešto nametne putem zakona, svakako mogu biti partneri ili obveznik u provođenju mjera. Trenutno operateri jesu uključeni u provođenje mjera, no moramo imati na umu kako tehnički postoji zahtjevnije mogućnosti koje dakako dodatno i koštaju”, upozorava Delić.

Obavljanje djelatnosti putem interneta bez prava priređivanja inozemnim priređivačima igara na sreću omogućuje nepripadajuće porezne pogodnosti jer se tako ostvareni prihodi na hrvatskom tržištu ne oporezuju, niti inozemni priređivači u državni proračun uplaćuju zakonom propisane naknade.

Nadalje, inozemni priređivači igara na sreću koji tu djelatnost obavljaju ne ispunjavajući zahtjeve propisa koji u Hrvatskoj regulira priređivanje igara na sreću, ne podliježu nadzoru nadležnih nacionalnih tijela te zaobilaženjem zakonskih uvjeta o zabrani sudjelovanja maloljetnika u igrama na sreću i poduzimanju mjera za sprječavanje razvoja ovisnosti o igrama na sreću, mogu izazvati društvu teško nadoknadivu štetu, doznajemo iz Porezne uprave.

Uvjeravaju da se javna obavijest s popisom web adresa internet stranica za koje je izdan nalog o zabrani rada kontinuirano ažurira podacima o izdanim nalozima. Na popisu su navedene web adrese priređivača igara na sreću i datum izdavanja naloga o zabrani rada.

Alen Delić, konzultant za informacijsku sigurnost i potpredsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, ističe da su druge europske zemlje koje su ozbiljno pristupile rješavanju tog problema istim se bave sustavno, što u konačnici znači i primjenjivanje različitih mjera, a ne samo blokiranje adresa.

Primjer takve dodatne mjere je primjerice blokada bankovnih transakcija, dakle riječ je o sustavnim cjelovitom pristupu ovoj problematici.

Blokiranje stranica osjetljivo je pitanje koje u prekomjernom korištenju takve mjere može dovesti do nenamjerne ili pak namjerne cenzure sadržaja na internetu koji bi nominalno svima trebao biti jednako dostupan. Kina je možda najpoznatiji primjer takve potpune kontrole.

Upravo se zato treba vratiti ovom sustavnom pristupu koji putem centralizirane kontrole može omogućiti doista pravilno blokiranje ilegalnih stranih online kladionica”, kaže Delić. Pojašnjava da je u Hrvatskoj ova problematika kvalitetno zakonom regulirana te i strani priređivači mogu snositi sankcije.

No, dodaje, funkcioniranje zakona izvan granica RH ili EU je u praksi vrlo teško provoditi. Upravo zato, za posljedicu imamo i dalje prisustvo takvih ilegalnih priređivača.

“Domaći teleoperateri, posebno ako im se nešto nametne putem zakona, svakako mogu biti partneri ili obveznik u provođenju mjera.

Trenutno operateri jesu uključeni u provođenje mjera, no moramo imati na umu kako tehnički postoji zahtjevnije mogućnosti koje dakako dodatno i koštaju”, 
upozorava Delić.