Iako je prošlotjedna konferencija Adria Hotel Forum održana u Zagrebu, s ciljem privlačenja investitora i hotelskih brendova u Hrvatsku, teško se bilo oteti dojmu da je glavni hit konferencije zapravo bila Crna Gora, mala balkanska država koja je će kroz iduće četiri godine biti koncentracija visoko kvalitetnih hotelskih brendova i stranih ulaganja. Crna Gora tako trenutno ima jednu od najpovoljnijih investicijskih klima, investitorima u luksuzne turističke projekte ukinula je komunalnu naknadu, smanjila poreze, sve dozvole dobivaju se na jednom šalteru…rezultati zaokreta od apartmanizacije prema luksuznoj hotelskoj ponudi već se vide, u protekle tri godine Crna Gora je dobila čak 32 nova hotela od četiri i pet zvjezdica, a u idućih pet godina plan je otvaranje još preko 70 hotela s luksuznom ponudom, kako je na konferenciji najavio crnogorski ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović. U razgovoru za Poslovni dnevnik ministar Gvozdenović otkriva na koji način njegova Vlada planira ostvariti ove ambiciozne ciljeve.

"U turizam u Crnoj Gori je do sad ukupno investirano oko 6 milijardi eura, od čega 42,5 posto kapitala dolazi iz Europske unije, 15 posto je ruski kapital. Kapital je stigao iz ukupno 107 zemalja. Na razini države trenutno imamo deset velikih projekata od posebne državne važnosti. Za idućih sedam osam godina imamo već potpisane ugovore za projekte u turizmu vrijedne tri milijarde eura, od projekta Luštica Bay, One&Only Portonovi, Beyond Horizon, do projekta Mamula vrijednog 15 milijuna eura, na koji smo jako ponosni jer smo uz pomoć privatnih ulagača uspjeli ono što država nije u zadnjih 30 godina, a to je valorizirati kulturnu baštinu kroz komercijalni turistički projekt. Upravo kulturna baština je novi model koji smo uveli na primjeru otoka Lastavica sa tvrđavom Mamula, jer smatramo da je za destinacije poput Crne Gore, ali i Hrvatske ključno pronaći nišu identiteta u turizmu, jer ako idete na strogo komercijalni pristup ne možete se boriti sa Španjolskom ili Italijom.

Zašto bi netko uložio u Crnu Goru, a ne u recimo Španjolsku? 

U privlačenju investicija bilo je ključno to što smo ukinuli takse i smanjili inicijalne troškove. Crna Gora ima 51 posto niže troškove ulaganja i bolju uslugu nego Monte Carlo. Prirodno je da ulože u Španjolsku, jer za početak, jedan mali španjolski grad ima 25 letova prema Engleskoj dnevno, a prema Crnoj Gori tri leta tjedno. Stoga smo prvo trebali stvoriti optimizam da će u budućnosti biti više letova i raditi na dostupnosti naših destinacija.

Potom smo ukinuli komunalne naknade i smanjili porezna opterećenja, ukinut je porez za izgradnju hotela od pet zvjezdica, a od 30-70 posto smanjen je porez na neiskorištene nekretnine (smatram da taj porez za te hotele treba biti nula, ali za takvu odluku treba vremena). Imamo najnižu stopu PDV-a za smještaj od 7 posto, a sad radimo da je primijenimo na cijeli turizam.

Pripremate i niz novih zakona koji će ubrzati ulaganja, što ćete još mijenjati? 

Uvodimo novu zakonsku regulativu u prostornom planiranju kako bismo dodatno povećali kvalitetu izgleda projekata, tako da investitor koji želi ubrzati proces za prostorno planiranje može zajedno s državom napraviti međunarodni natječaj te temeljem suda međunarodnog žirija donijeti zajedničku odluku o izgledu projekta.

Danas se dozvole realiziraju na jednom šalteru, zbog čega smo za nepune tri godine sa 174. mjesta došli na 91. mjesto na ljestvici Doing Business Svjetske banke po parametru ''izdavanje građevinskih dozvola'', a sad pripremamo izdavanje dozvola elektronskim putem koje će zaživjeti kroz par godina. No i sad kad vam ured izdaje dozvolu vidite ju na internetu. Nije nam bilo lako kad smo promovirali taj liberalni pristup, ali smo napravili rezultate. Primjenom novih zakona koji su u javnoj raspravi, tijekom 2017. smanjit će se povrat ulaganja na osam godina. Neke zakone mijenjamo i po nekoliko puta godišnje i za to nam progovaraju u Parlamentu, no mislimo da ima smisla kontinuirano raditi na poboljšanju investicijske klime. Lakše je sjediti u kancelariji i ništa ne mijenjati, ali ovo je naš posao.

Kako ste uspjeli nagovoriti investitore u projekte na moru da ulože na sjeveru Crne Gore?

Nastojali smo na prvom mjestu stvoriti optimizam investitora i nastojati da razviju kooperativni odnos prema državnim interesima. Interes Crne Gore je pokrenuti projekte na sjeveru zemlje, riješiti nezaposlenost koja je znatno veća nego na obali, i iskoristit potencijal. Na sjeveru imamo nacionalne parkove, nove sadržaje koji upotpunjuju uslugu tako da gosti Crnu Goru sagledaju iz nekog novog ugla. Također, 50 posto kapitalnog budžeta smo definirali kao stavku koju smo nazvali turistička infrastruktura. Nekad se tu ulagalo samo u puteve i energetiku, sad su to skijaške staze, suhi bob, žičare i ostalo, i investitori to vide. Zahvaljujući tim turističkim projektima i Europskoj uniji riješili smo pitanje vodoopskrbe, otpadnih voda na tom području… nakon toga otišli smo investitorima i prezentirali im svoju potrebu da sudjeluju u ulaganjima. Investitori su prepoznali interes da netko tko je vlasnik vrhunskog projekta na moru ukomponira to u svoju ponudu, a mi smo dobili turista koji dolazi sedam dana na more a tri dana na sjever, i dobiva novi doživljaj zemlje. To su prepoznali i Aman resort, One&Only, i Porto Montenegro. Odnosi s ulagačima moraju se njegovati, premijer jednom u pola godine obavi razgovore s tim ulagačima, ministar i češće, bavimo se vozačkim dozvolama, radnim dozvolama, za ništa ne kažemo to nije naš posao.

Kako ste s lokalnim zajednicama riješili ukidanje komunalija, prostorno planiranje? 

Imamo dobru komunikaciju s lokalnim zajednicama. Istina je da oni vole imati i komunalije i upravljati svojim prostorom, ali je država odlučila da joj treba hotel koji je dobio stratešku važnost. Izgradnja hotela jednako nam je važna kao i bolnica, škola. Zbog toga imamo rezultate, povećanje prihoda od turizma u 2015. za 12 posto, na 800 milijuna eura. U prvoj godini od nezavisnosti 2006. imali smo 200 milijuna eura prihoda od turizma, a cilj nam je u 2024. ostvariti 1,8 milijardu eura, i to ne s prevelikim rastom broja gostiju u odnosu na lanjskih 1,7 milijuna.

Što je ostalo u državnom vlasništvu i što ćete s tim? 

U vlasništvu države su još Budvanska i Ulcinjska rivijera te dio instituta Igalo. Smatramo da privatni sektor treba nositi ekonomski razvoj, a država stvarati uvjete za investiranje i poslovanje, i u tom pravcu će se pripremati projekti za Budvanski u Ulcinjsku rivijeru. Ponudit ćemo na prodaju državne dionice u tim projektima, ali samo pod uvjetom da se radi na produženju sezone.

Najavili ste razvoj hibridnih hotela, što je to?

To je nova forma u turizmu, u kojoj pojedinci imaju vlasništvo u sobama u sklopu hotela koje se također iznajmljuju gostima. U takvim investicijama povrat je puno brži, primjer je Regent hotel u Porto Montenegro, gdje su 50 posto rezidencijalni apartmani. Podržavamo i izgradnju resorta mješovite namjene kao što je Luštica i još pet projekata vrijednih nekoliko stotina milijuna eura.

Koliko imate privatnih apartmana?

Od 165 tisuća kreveta, trećina su hoteli a ostatak je obiteljski smještaj, i sad radimo na definiranju standarda za integralne i difuzne hotele. Nisam zadovoljan jer još uvijek nismo uspjeli napraviti vizualne standarde za individualnu gradnju, kod malih projekata, to je problem koji ima i Hrvatska. Na tome još trebamo raditi.