Taman kad je u proceduru krenula željno iščekivana liberalizacija ulaganja za domaće mirovinske fondove, stiže novi šok iz Vladine radionice.
Ministar Slavko Linić najavio je da ozbiljno razmatra zamrzavanje pitanje uplata u drugi mirovinski stup u novogodišnjem intervjuu Slobodnoj Dalmaciji."Ako štednjom preko navedenih reformi i gospodarskim rastom ne postignemo potrebno stabiliziranje držasvnih financija, ozbiljno ćemo razmotriti zamrzavanje uplata u drugi mirovinski stup, barem na privremenoj razini", uzvratio je ministar Linić na pitanje što ako Europska komisija ne prihvati Vladin plan ušteda. A (barem) tri milijarde kuna manji deficit Vlada planira nastavkom reformi u zdravstvu, obrazovanju i socijali, uz rezanje broja zaposlenih u javnoj upravi zbog umirovljenja te rast zasnovan na ulaganjima u 2014.
4,5milijarde
kuna 'uštedjelo' bi se zamrzavanjem uplata u 2. mirovinski stup
Prije nego udari mirovince koji upravljaju sa 58 mlrd. kuna od kojih je više od 70 posto u državnim obveznicama, u Vladi očekuju njihovu kooperativnost u državnim investicijskim projektima."Društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima morala bi se aktivnije uključiti u sudjelovanje u nekim energetskim projektima, poput izgradnje termoelektrana. I to ne na način da daju kredite nego da svojim ogromnim kapitalom kojim upravljaju sudjeluju u osnivanju konzorcija koji bi investirao", rekao je Linić. Dodao je da "ne bude li s njihove strane dovoljno volje za takve investicije što bi utjecalo na rast gospodarstva, a državne financije budu ugrožene, tada ćemo na stol morati staviti i uplate u drugi mirovinski stup".
U krugovima fondova službenog komentara nema, a neslužbeno naši sugovornici kažu da Linićeva izjava ima prizvuk ucjene. Na 60-ak milijardi kuna 'oko je bacila' i Vlada Ive Sanadera, no za razliku od dugih zemalja u Hrvatskoj je ona izričita osobna imovina osiguranika pa je pravno teško provesti nacionalizaciju. Alternativno rješenje bilo bi zamrznuti uplate u što bi po procjenama državi donijelo godišnje 4,5 milijarde kuna, a politički je bezbolnije rješenje za reformama nesklonu vlast. Mirovinci stoga imaju sve više razloga za brigu, posebno jer će po računici Bruxellesa deficit ove godine iznositi 6,4 posto BDP-a, a ne Vladinih 5,5 posto. To znači da će svođenje deficita na 4,6 posto BDP-a neće zahtijevati tri već orijaških šest milijardi kuna ušteda.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Evo što kažu ove neznalice iz okruženja (i malo dalje) koji su btw svi izašli iz recesije i koji se znaju nositi sa financijskom industrijom:
….susjedna Mađarska je drugi mirovinski stup nacionalizirala prije dvije godine, a Slovačka je doprinos iz plaća za mirovinsku štednju u drugom stupu smanjila sa 9 na 4 posto
…..rad tih privatnih mirovinskih fondova djelomice se temelji na ekspanziji javnog duga i pokazuje se vrlo skupim- kazao je poljski premijer Donald Tusk, obrazlažući zašto je Poljska odlučila sredstva iz drugog stupa vraćati pod državnu kapu. Privatne fondove pak iz obaveznih namjerava pretvoriti u dobrovoljne
……Češka je sličnu mirovinsku reformu pokrenula tek ove godine, ali ona je zapela, jer zaposleni ne žele u drugi, privatni mirovinski stup.
……Zapadne europske zemlje, poput Njemačke, Italije i Francuske, nikad nisu ni pokušale uvesti obavezni drugi stup, već se mirovinski sustav temelji na tradicionalnom državnom fondu te na dobrovoljnim, a ne obaveznim privatnim fondovima.
……Argentina je uvela drugi stup, ali ga je početkom krize nacionalizirala
u ovom clanku pise: drugi stup je 70% isti kao prvi stup.
za mirovine iz prvog stupa jamci drzava. za 70% mirovina iz drugog stupa su jamstvo drzavne obveznice, iste onde drzave koja jamci prvi stup.
dakle, drugi stup nije bitno drugaciji od prvog stupa. onda nam ne treba birokracija mirovinskih fondova, jer ona svake godine jede 2% imovine koju drzava jamci.
namjena drugog stupa je bila bitno drugacije ulaganje. strane dionice. strane obveznice. u domace nek ulaze ko hoce, a ne ovako.
Linić je elementarna nepogoda i katastrofa za hrvatske građane i gospodarstvo, a ove lažirane ankete po kojim je on pozitivno ocijenjen u narodu mogu si objesiti na nešto
Mislim da sa Linicem kao ministrom financija nikakav ekonomski oporavak nije moguc.
Pa zar ima još netko tko misli da je taj nasilnik-neznalica montiran na mjesto ministra financija radi dobrobiti Hrvatske? Njegovi potezi su antiinvesticijski, vrlo često protivustavni, a u pravilu su na štetu standarda građana.
Uključite se u raspravu