Predstavite konkretnu stragiju uvođenja poreza na imovinu, ojačajte nadzor nad proračunskim rashodima, ubrzajte zakonsko povećanje dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina, do ožujka 2015. provedite drugu fazu reforme Zakona o radu…

To su neke od ekonomskih preporuka koje je Europska komisija jučer dala Hrvatskoj. "Ustanovili smo da se Hrvatska kroz program reformi uspješno nosi s glavnim izazovima koje smo istaknuli u ožujku. Zato nećemo pokrenuti proceduru prekomjerne neravnoteže, ali ćemo pozorno pratiti provedbu današnjih detaljnih ekonomskih preporuka", rekao je Olli Rehn, europski povjerenik zadužen za ekonomska pitanja. 

Detaljno preispitati rashode
Hrvatska Vlada dobila je od Bruxellesa ukupno osam ekonomskih preporuka koje će morati ugraditi u svoju politiku i sve relevantne dokumente, a nakon toga i izvijestiti Bruxelles o tome kako ispunjava te preporuke. Prva preporuka odnosi se na proračun. "Do ožujka 2015. provesti detaljno preispitivanje rashoda", preporučuje EK. Do listopada ove godine Hrvatska treba zakonski utemeljiti Povjerenstvo za fiskalnu politiku te ojačati njegovu neovisnost od svih ministarstava. "Na temelju nadogradnje planova navedenih u nacionalnom programu reformi predstaviti konkretnu strategiju za reformu povremenog oporezivanja imovine", kaže se u dokumentu Komisije. U drugoj preporuci Komisija traži da se do ožujka 2015. usvoji "zakonodavstvo za ubrzavanje planiranog usklađivanja zakonski određene dobi za umirovljenje za žene i muškarce i poticanje planiranog povećanja zakonski određene dobi za umirovljenje na 67 godina". Bruxelles traži od Banskih dvora da smanje mogućnost za rano umirovljenje, da se strože kontroliraju invalidske mirovine te da se ubrza "integracija" mirovina po posebnim propisima u opći mirovinski sustav. Prevedeno, da se ubrza ukidanje povlaštenih mirovina gdje god je to zakonski moguće. "Ojačati troškovnu učinkovitost sektora zdravstva, među ostalim u bolnicama", preporučuje Komisija. 

Revizija sustava poreza
Treća preporuka odnosi se na tržište rada i traži da se do ožujka 2015. provede druga faza reforme Zakona o radu "uz savjetovanje sa socijalnim partnerima, osobito u pogledu uvjeta otpuštanja i radnog vremena te u cilju sprečavanja daljnje segmentacije tržišta rada, među ostalim za mlade ljude". Do kraja 2014. Hrvatska treba izraditi planove za rješavanje neprijavljenog rada. I četvrta preporuka odnosi se na još jednu mjeru koju treba provesti do kraja ove godine: "provesti reviziju sustava poreza i naknada te predstaviti akcijski plan kako bi se poboljaša ponovna aktivacija neaktivnih i nezaposlenih osoba". Peta preporuka traži od hrvatske Vlade da poboljša poslovno okruženje.

"Konkretno, do ožujka 2015. utvrditi cilj za znatno smanjenje administrativnih zahtjeva, uključujući parafiskalne namete". Šesta preporuka traži od Hrvatske da do listopada ove godine predstavi detaljan plan za upravljanje javnom imovinom u 2015. godini. "Osigurati da se poduzećima pod nadzorom države upravlja na transparentan i odgovoran način, a posebice ojačati zahtjeve osposobljenosti za članove uprave i nadzornih odbora koje predlaže država te uvesti javni registar imenovanja. Učvrstiti sprečavanje korupcije u javnoj upravi te poduzećima u državnom vlasništvu i pod nadzorom države, među ostalim većim ovlastima za provjeru Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Ojačati transparentnost i učinkovitost javne nabave na središnjoj i lokalnoj razini te sposobnost praćenja provedbe i otkrivanja nepravilnosti", preporuča Europska komisija. 

Jači Trgovački sudovi
Sedma preporuka govori i o predstečajnim nagodbama: traži se da do kraja ove godine bude "ojačana uloga trgovačkih sudova u praćenju transparentnosti i zakonitosti u primjeni trgovačkog predstečajnog postupka". I, konačno, u osmoj preporuci Komisija traži da se dodatno revidira otpornost hrvatskih banaka na stresne poremećaje i provjeri kvaliteta njihove imovine, sve u skladu s pravilima Europske središnje banke.

Pohvala Bruxellesa

'Hrvatska u statusu mirovanja'

U tzv. Proceduri prekomjernog deficita Hrvatska će ove godine postići zacrtani cilj, ocjenjuje Komisija nakon što je analizirala rebalans hrvatskog proračuna i sve mjere zapisane u dokumentima Vlade. Iako će zadani cilj smanjenja deficita za 2015. biti promašen za jednu četvrtinu postotka BDP-a, Komisija je pozitivna u ocjeni rebalansa: "Hrvatska je poduzela mjere koje su potrebne za postizanje strukturnih ciljeva u Proceduri prekomjernog deficita i Komisija smatra da procedura za Hrvatsku može biti u statusu mirovanja".