Pekarska industrija i industrija proizvodnje tjestenina posljednjih je nekoliko godina doživjela veliki zamah. Proizvodnja tjestenina porasla je višestruko, a pekarnice su postale sve modernije i inovativnije. 

No, da bi te dvije industrije u još većem obimu plasirale proizvode na domaće ali i na tržišta u regiji, nužna je bolja komunikacija i suradnja proizvođača i trgovaca. Mjerodavna ministarstva trebala bi pak pomoći poduzetnicima u okrupnjavanju, jer mali, mikro proizvođači ne mogu sami biti dovoljno konkurentni. Klasteri bi mogli biti jaka snaga, a potrebna je i bolja edukacija kadrova koji ulaze u pekarsku i popratne industrije. Osim toga, trgovci i pekari moraju snaći zajedničko rješenje kako riješiti problem viška pekarskih proizvoda čija se vrijednost procjenjuje i do 400 milijuna kuna, odnosno podijeliti taj veliki trošak. Zaključci su to okruglog stola „Pekarski proizvodi i tjestenine“, kojega je, u sklopu projekta Snaga hrvatske hrane organizirao Poslovni dnevnik.

„U 2012. je proizvodnja tjestenine po prvi puta bila veća od uvoza. Od 2000. do 2012. proizvodnja je narasla 3,5 puta na 22.368 tona. Posljednjih pet godina uvoz stagnira, a proizvodnja raste. Od  2000. do 2009. potrošnja u Hrvatskoj porasla je 85 puta što je rijetkost u prehrambenoj industriji. Takav trend rezultat je velikog rasta potrošnje, odnosno promjene načina življenja i prehrambenih navika te sklonosti pripreme jednostavnijih jela“, kazao je Zoran Šimunić predsjednik grupacije proizvođača tjestenine i vlasnik tvrtke Naše klasje. U Hrvatskoj je, kazao je, 27 poduzeća koja se bave proizvodnjom tjestenine i ostvaruju promet od 135 milijuna kuna. No odlični rezultati rasta mogu se ponajprije pripisati malim i srednjim, javnosti nepoznatim poduzetnicima koji su u teškim uvjetima i usporedno s liberalizacijom tržišta imali hrabrosti uložiti rad i novac u pokretanje posla. No, da bi opstali na tržištu i postali konkurentniji, moraju se povezati. Šimunić smatra da im u tome treba pomoći Ministarstvo poduzetništva i obrta.

Vjekoslav Rakamarić, pomoćnik ministra poduzetništva i obrta odgovorio mu je kako Ministarstvo potiče povezivanje poduzetnike i provodi mnoge mjere poticanja poduzetnika, posebice kroz Poduzetnički impuls.
Za male, mikro i srednje poduzetnike predviđene su dvije mjere financiranja. – mjera A1  za mikropoduzetništvo i obrt u kojoj je predviđeno ukupno 25 milijuna kuna bespovratnih potpora, od 10. 000 do 300 000 kuna, uz do 75 posto bespovratnih sredstava. Za male i srednje poduzetnike, kroz mjeru B1 predviđeno je pak 64 milijuna kuna – od 100.000 do 1,4 milijuna kuna, uz 50 posto bespovratnih sredstava. A tu su i mikrokrediti do 120 tisuća kuna, s niskom kamatnom stopom.

Pozitivnim rezultatom mogu biti zadovoljni i pekari. Lijepo uređenih pekarnica koje uspješno posluju sve je više, no sve je češći i trend otvaranje vlastitih pekarnica u sklopu supermarketa. Pekarima to stvara veliku konkurenciju jer ne mogu konkurirati velikim stranim proizvođačima koji proizvode u puno većim količinama pa je i cijena polugotovoga proizvoda, kojeg isporučuju trgovačkim lancima – manja.  No, važno je i tržište na koje pekari plasiraju svoje proizvode. 

„Možete imati super pekaru, na nju staviti mašnu, ali to ništa ne vrijedi ako nemate tržište na koje možete plasirati svoje proizvode“, poručio je Zoran Štefulj, član Upravnog odbora Čakovečkih mlinova dodajući da je upitno koliko bi pekarnice imale smisla u malim sredinama.  

Prilika domaćim pekarima i proizvođačima svakako je plasman proizvoda kroz restorane i hotele u kojima se danas na tanjurima poslužuje talijanska tjestenina, samo zato što je dobro 'izbrendirana'.

„Jela od tjestenine su McDONALD'S 21 stoljeća. Zato je velika prilika u HORECA kanalu. Porast u potrošnji tjestenine se primarno dogodio u domaćinstvima, no ugostitelji taj trend još nisu prepoznali. Ponuda jela od tjestenine je još uvijek slaba, a i tamo gdje je ima bazirana je na nekoliko istih jela. Osim toga, hoteli se uglavnom opskrbljuju iz veleprodaje pa bi se proizvođači trebali usmjeriti prema tome“, kazao je Šimunić.

Na okruglom stolu sudjelovali su još i Vlatka Mlakar, voditeljica odjela za poduzetničku infrastrukturu u Ministarstvu poduzetništva i obrta, Andrea Gross Bošković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu, Ivan Parać, direktor tvrtke Pan-pek, Nada Barišić, direktorica Žitozajednice te Ruža Grgurev, upraviteljica pekarsko-slastičarske obrtničke zadruge Pesla.