Broj freelancera, nezavisnih profesionalaca, nezadrživo raste po cijelom svijetu. U SAD-u se očekuje da će do 2030. oko polovice radne snage biti u tom statusu. U Europi ih je oko 11 milijuna, najviše u Velikoj Britaniji, Italiji i Njemačkoj. Koliko ih je točno U Hrvatskoj, nije poznato. Procjenjuje se, međutim, da je u statusu samozaposlenih oko 172 tisuće hrvatskih građana, piše portal Prvi plan.

Sliku o tome tko su zapravo freelanceri, s kojim se problemima susreću te kakvo je trenutačno stanje slobodnog rada približili su preliminarni rezultati paneuropskog istraživanja o freelancerima koje je proveo Europski forum nezavisnih profesionalaca. U istraživanje je bila uključena i Hrvatska.

Najčešće se za slobodan status u Hrvatskoj odlučuju u umjetničkim zanimanjima (31 posto), IT sektoru (21 posto) te u marketingu i komunikacijama (18 posto).

Marija Raos iz Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca (HDNP) kako je istraživanje pokazalo da je 68 posto anketiranih nezavisnih profesionalaca odlučilo samostalno raditi svojim izborom, dok ih je 32 posto izjavilo da su na to bili primorani iz nužde. Osobito žene počinju samostalno raditi iz nužde, dok muškarci u većoj mjeri kažu da se radi o izboru.

U odnosu na ostatak Europe, hrvatski samostalni profesionalci, pokazalo je istraživanje, teže dolaze do posla, kraće vrijeme rade na projektima, u većoj mjeri ih muči naplata.

"Uz nikako reguliran pravni status i privremen i povremen karakter posla, ne znaju uopće kako zaraditi za mirovinu”, upozorava Raos.

Opširniji tekst ovom problemu te drugačije primjere iz Europe pročitajte OVDJE.