Dok se čeka ovotjedna službena procjena državnih statističara o kvartalnom padu BDP-u, u sagledavanju kratkoročnih perspektiva ovih se dana isprepliću nešto pozitivnije naznake turističke sezone u odnosu na prvotne scenarije i bojazni da bi s jeseni razvoj epidemiološke situacije ponovno mogao biti nepovoljniji.

Istodobno, vezano uz makroekonomsko okruženje, novi su ohrabrujući signali stigli s jučerašnjim pokazateljima poslovne klime u Njemačkoj, najvećoj ekonomiji Europske unije i ujedno najvećim vanjskotrgovinskim partnerom hrvatskog gospodarstva.

Svaku petu kunu od izvoza u Europsku uniju ili oko 13 posto ukupnog robnog izvoza naši izvoznici ostvaruju upravo s Njemačkom, a u prvih pet mjeseci vrijednost izvezene robe pala je 11,7 posto, odnosno nešto jače od ukupnog pada izvoza (-8,6%).

Dobre vijesti

I međunarodni analitičari jučer su dosta pozornosti dali objavi njemačkog instituta IFO ponovnom porastu indeksa očekivanja i poslovne klime njemačkoga IFO instituta za kolovoz, iščitavajući to kao znak da je njemačko gospodarstvo na putu oporavka.

Indeks poslovne klime ovaj je mjesec porastao na 92,6 boda nakon kolovoških 90,4, a značajno poboljšanje bilježi se i u sektoru usluga, i građevinarstvu i proizvodnji, dok su kod maloprodaje očekivanja nepromijenjena ili blago pesimističnija.

U IFO-u ističu kako mnoge industrijske tvrtke svoj ekonomski položaj i dalje ocjenjuju prilično lošim, ali izgledi za naredne mjesece ukupno su optimističniji, a knjige narudžbi ponovno se popunjavaju. U trenutnim domaćim prognozama, odnosno izgledima da pad BDP-a ove godine ipak bude manji od prvotnih očekivanja, ponajprije se referira na privremene pokazatelje turizma.

Tako je guverner Boris Vujčić ovih dana rekao kako trenutno ima uporišta nadati se da će gospodarski pad biti manji od aktualne HNB-ove prognoze od 9,7 posto. U središnjoj banci su kaže, imali tri scenarija u vrijeme kad se radila ta prognoza, a osnovni scenarij pretpostavljao je pad prihoda od turizma od 70 posto.

Ispadne li on manji tj. bliži optimističnijem scenariju s 50-postotnim padom prihoda od turizma, pad BDP-a mogao bi biti oko 6,6 posto. Trenutni pokazatelji upućuju na to da je kumulativno, od početka godine, noćenja oko pola manje nego lani i ostane li tako i izgledan bi bio i niži pad BDP-a. Međutim, tek ostaje vidjeti koliko su fizički i financijski pokazatelji sezone “sinhronizirani” ili u raskoraku.

Nije sve u turizmu

Ipak, guverner je podcrtao kako treba vidjeti i što će se dogoditi s drugim granama jer koliko god je turizam u nas važan, on je ipak samo jedna od grana gospodarstva.

A njegov oporavak u središnjoj banci već dogodine vide razmjerno snažnim. U osnovnom scenariju računa se sa stopom rasta od 6,2 posto, s tim da će na to utjecati epidemiološka situacija krajem godine, na temelju čega će se i aktualne projekcije revidirati.

Već sa samim rastom BDP-a i relativna razina javnog duga, mjerena njegovim udjelom u BDP-u, već od iduće godine ponovno bi se (nakon ovogodišnjeg snažnog rasta) trebala vratiti na silaznu putanju, kaže guverner.